Omar Hajjam

Izvor: Wikipedia
Omar Hajjam

Omar Hajjam
Rođen/a 18. maj 1048. (1048-05-18)
Nišapur, Iran
Umro/la 4. decembar 1131. (dob: 83)

Omar Hajjam (perzijski: عمر خیام ’Omar-e Chayyām 18. 5. 1048, Nišapuru, Iran - 4. 12. 1131), bio je perzijski pjesnik, matematičar i astronom. Puno ime mu je Ghiyath al-Din Abu'l-Fath Omar ibn Ibrahim Al-Nisaburi Khayyámi (غیاث الدین ابو الفتح عمر بن ابراهیم خیام نیشابوری). Hajjam (خیام) je arapska posuđenica i znači "čadordžija, tkalac šatora." Najpoznatiji je po zbirci pjesama, rubaija.

Student[uredi - уреди]

Vjeruje se da je rođen u familiji nišapurskih zanatlija. Djetinjstvo je proveo u gradu Balhi, studirajući kod šeika Muhameda Mansurija, najpoznatijeg učenjaka tog doba u Perziji. Legenda kaže da su tri vanredna učenika studirala pod pomenutim šeikom. Jedan je bio Nizam-ul-Mulk, koji će kasnije postati vezir, drugi Hassan-i-Sabah koji je postao vođa Asasina, a treći je Hajjam.

Vjerovalo se da će svaki student Muhameda Manusrija doseći čast i sreću. Tri studenta, koji su postali prisni prijatelji, zakleli su se da će svoju sreću međusobno podijeliti. Kada je Nizam-ul-Mulk postao vezir, Hassan-i-Sabah Hajjam su došli na dvor i podsjetili ga na dato obećanje.

Hassan-i-Sabah je zahtjevao, i dobio, mjesto u vladi, ali je zbog svoje ambicioznosti kasnije uklonjen (učestvovao je u zavjeri protiv svog dobročinitelja). Mnogo godina kasnije postao je vođa zloglasnih Asasina.

Hajjam je bio mnogo skromniji i zamolio je za mjesto za stanovanje, istraživanje nauke i molitvu. Odobrena mu je godišnja penzija od 1200 zlatnika iz gradske blagajne. Od ove penzije će živjeti do kraja života. Ova priča, poznata kao "Tri prijatelja" je upitna zbog godina rođenja pomenutih koje se ne slažu.

Matematičar[uredi - уреди]

Za života je bio poznat kao vrstan matematičar, zaslužan za iznalaženje metoda za rješavanje kubičnih jednadžbi intersekcijom parabole sa kružnicom.

Tokom 1070-ih je napisao najveće djelo algebre. U njemu je klasificira jednadžbe po stepenu, i daje pravila za rješavanje jednadžbi četvrtog stepena koja su vrlo slična onima koje se i danas koriste, i geometrijski metod za kubične jednadžbe sa realnim korijenom. Pisao je i o "triangular array" binominalnih koeficijanata, poznatih kao Paskalov trougao. 1077. Hajjam piše "Sharh ma ashkala min musadarat kitab Uqlidis" (Objašnjenje poteškoća u Euklidovim postulatima). Hajjam je napisao značajan broj djela o geometriji, a posebno o teoriji proporcija.

Mauzolej u Nišapuru

Pjesnik[uredi - уреди]

Na Zapadu je Hajjam poznatiji po svojoj poeziji. Vjeruje se da je napisao preko hiljadu rubaija, pjesama od četiri stiha. Rubaije je na srpskohrvatski preveo Bašagić

  • Na kraljevskom dvoru - sada bez krova -
  • kome jedan narod v'jekove robova,
  • na dvoru, koga pjesnici slaviše
  • s hiljadu stihova - danas buhće sova!

°°°

  • Kad jednom na Zemlji ne bude nas - svijet će biti svijet,
  • kad nam se izgubi trag i glas - svijet će biti svijet;
  • i prije nego smo bili mi - svijet je bio svijet,
  • i nama kad kucne zadnji čas - svijet će biti svijet.

Vanjske veze[uredi - уреди]