Nart Savski
Nart Savski
| |
|---|---|
  Nart Savski Nart Savski na karti Hrvatske | |
| Županija | Zagrebačka |
| Općina/Grad | Rugvica |
| Mikroregija | Zagrebačka |
| Najbliži (veći) grad | Dugo Selo |
| Površina | 1,93 km² |
| Nadmorska visina | 105 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.767 N |
| - z. d. | 16.199 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 213 |
| - Gustoća | 110,4 st./km² |
| Pošta | 10370 Dugo Selo |
| Pozivni broj | +385(0)1 |
| Autooznaka | ZG |
Nart Savski je naselje u općini Rugvica u Zagrebačkoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Smješteno je na lijevoj obali rijeke Save 19 km istočno od središta Zagreba, odnosno 7 km jugozapadno od Dugog Sela, 3,5 km sjeverozapadno od Rugvice. Naselje je smješteno na 105 m/nv. Pripada Zagrebačkoj aglomeraciji, u zagrebačkoj mikroregiji Središnje Hrvatske. Formalno je sjedište katoličke župe Uznesenja Blažene Djevice Marije - Savski Nart, dugoselskog dekanata.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju živi 213 stanovnika u 58 kućanstava.
Broj stanovnika:
Povijest[uredi | uredi kod]
Nart Savski bio je sjedište župe Uznesenja Blažene Djevice Marije od 1334. do 1797. godine, odnosno on je i danas formalno središte, ali zbog čestih poplava rijeke Save, župna crkva je te godine izgrađena u Jalševcu Nartskom, koji je stvarno sjedište župe. Legenda govori kako je prvotno mjesto za novu crkvu bilo određeno u nedalekoj Strugi Nartskoj, ali je preko noći slika Majke Božje čudom preletjela u Jalševec, na mjesto današnje župne crkve. Vjernici su zaključili, da je to njezina volja, pa je tako i bilo. U 16. stoljeću, u Nartu Savskom rođen je Martin Bogdan, 59. po redu zagrebački biskup.
Od sredine 19. stoljeća Nart Savski je u sastavu dugoselskog kotara, a od sredine prošlog stoljeća u općini Dugo Selo, a od 1993. u općini Rugvica. Naselje se zbog povoljnog smještaja, odnosno blizine grada Zagreba početkom 80-ih godina 20. st. počinje intezivno naseljavati stanovništvom iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a poglavito tijekom Domovinskog rata.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Gospodarska osnova u manjoj mjeri je poljodjelstvo i stočarstvo.