Mržnja
Mržnja je osjećanje intenzivne odbojnosti prema nekome ili nečemu. Kroz istoriju, različiti filozofi su davali različite definicije mržnje i njenih uzroka.
Sadržaj/Садржај |
Istorija pojma[uredi - уреди]
Još je indijski filozof Sidarta Gautama istraživao poreklo mržnje, zaključujući: »Mržnja se nikad ne smiruje mržnjom, već jedino njenim odsustvom. Ovo je večni zakon.«[1]
Rene Dekart je definisao mržnju kao svjesnost da je neko ili nešto loše, u kombinaciji sa jakom potrebom da se od toga udalji. Baruh Spinoza je definisao mržnju kao tip bola čiji uzrok leži u spoljašnjim izvorima. Aristotel je posmatrao mržnju kao želju za uništenjem nečega što je neizlječivo vremenom. Dejvid Hjum je mržnju smatrao osjećanjem koje se ne može umanjiti i koje se uopšte ne može definisati.[2]
U psihologiji, Sigmund Frojd je definisao mržnju kao stanje ega koje želi da uništi izvor svoje nesrećnosti.[3] U nešto modernijem stanovištu, u knjizi Penguin Dictionary of Psychology (psihološki riječnik) mržnja se opisuje kao „duboko, trajno, jako osjećanje koje izražava animozitet, ljutnju i neprijateljstvo prema osobi, grupi ili predmetu“[4]. Pošto se smatra da je mržnja dugotrajno osjećanje, mnogi psiholozi smatraju da je to više trajni stav osobe nego (privremeno) emocionalno stanje.
Savremena istraživanja[uredi - уреди]
Korelacija osjećanja mržnje sa nervnim sistemom je istraživano pomoću metode fMRI. U tom eksperimentu su skenirani mozgovi osoba u isto vrijeme dok su im prikazivane slike stvari koje mrze. Istraživači su zaključili da postoji poseban šablon u moždanoj aktivnosti kad se osjeća mržnja.[5]
Vidi još[uredi - уреди]
Izvori[uredi - уреди]
- ↑ [http://www.yu-budizam.com/texts/veljacic/karma_plod.html Čedomil Veljačić, Karma - plod koji dozreva]
- ↑ Royzman, E. B., McCauley, C. & Rozin, P. (2005). From Plato to Putnam: Four ways to think about hate. In The Psychology of Hate by Sternberg, R. (Ed.).
- ↑ Freud, S. (1915). The instincts and their vicissitudes.
- ↑ Reber, A.S., & Reber, E. (2002). The Penguin dictionary of psychology. New York: Penguin Books.
- ↑ Zeki, S. and Romaya, J.P. (October 29, 2008) "[http://www.plosone.org/article/info:doi/10.1371/journal.pone.0003556;jsessionid=0C68BB34FD6B6212E02B082F9B250990 Neural Correlates of Hate]", PLoS ONE 3(10):e3556 doi:10.1371/journal.pone.0003556.
| Osećanja |
|---|
|
Bes • Briga • Gađenje • Gnev • Groza • Depresija • Dosada • Ekstaza • Empatija • Zavist • Zadovoljstvo • Zaljubljenost • Zahvalnost • Zbunjenost • Zluradost • Žaljenje • Želja • Iznenađenje • Ispraznost • Kajanje • Krivica • Ljubav • Ljubomora • Melanholija • Milosrđe • Mržnja • Muka • Nada • Nadahnuće • Naklonost • Neprijateljstvo • Nostalgija • Ogorčenje • Oduševljenje • Ozlojeđenost • Osujećenost • Panika • Patnja • Podeljenost • Požuda • Poniženje • Ponos • Potištenost • Predosećaj • Prezir • Prihvaćenost • Prosvetljenje • Ravnodušnost • Radoznalost • Razočaranje • Samosažaljenje • Saosećanje • Simpatija • Smirenost • Sram • Sreća • Stidljivost • Strast • Strah • Strepnja • Strpljenje • Sumnja • Tuga • Užas • Usamljenost • Ushićenost • Fanatizam • Histerija • Čuđenje |
