Mladen Čonić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mladen Čonić
Datum rođenja1900.
Mesto rođenjaObrež, kod Pećinaca

 Austrougarska
Datum smrti1937. (35 god.)
Mesto smrtiMoskva, Ruska SFSR

Sovjetski Savez Sovjetski Savez
Član SKOJ od1919.

Mladen Čonić (Obrež, kod Pećinaca, 1900Moskva, 1937) je bio omladinski aktivista, jedan od osnivača SKOJ-a, stradao u čistkama u Sovjetskom Savezu.[1]

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je u Obrežu kod Pećinaca 1900. godine. Gimnaziju je pohađao u Mostaru.

U vreme osnivanja SKOJ-a 1919. godine je formirao organizaciju u Mostaru.[2] Studirao je filozofiju u Zagrebu.[3] Bio je sekretar SKOJ-a.[4]

Nakon donošenja Obznane i zabrane Komunističke partije Jugoslavije, 1921. godine u Zagrebu je osnovana Crvena pravda koja je sebi stavila u zadatak da se obračunava sa tvorcima zloglasne Obznane. Kao hrabar i „bogumilski predan revolucionarnom pokretu“, student Mladen Čonić je bio angažovan za atentat na kralja Aleksandra 1924. godine.[5]

Prilikom jedne policijske provale u Zagrebu bio je uhapšen zajedno sa još 15-ak drugih komunista i sindikalnih vođa.[6]

Po izlasku sa robije, nastavio je sa ilegalnim radom. Godine 1927. bio je poslat iz Zagreba da pomogne partijskoj organizaciji u Sušaku.[7]

Usled pojačane represije, emigrirao je u Sovjetski Savez, gde je pod lažnom optužbom bio streljan 1937. godine.

Rehabilitovan je u Sovjetskom Savezu 1963. godine.[8]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Petar Požar, Jugosloveni žrtve staljinskih čistki (str. 330), Beograd, 1989.
  2. Kuljić, Rajko (1989). Zbornik radova sa simpozijuma 100 godina učiteljstva u BiH, Sarajevo, [28. i 29. oktobra 1987. godine]. "Veselin Masleša", Udžbenici, priručnici i didaktička sredstva. 
  3. Rajčević, Vojo (1959). Studentski pokret na Zagrebac ̆kom sveuc ̆ilis ̆tu između dva. rata, 1918-1941. Mladost. 
  4. https://www.znaci.org/00001/182_1.pdf
  5. Stilinović, Marijan (1969). Bune i otpori. Zora. 
  6. Cazi, Josip (1962). Nezavisni sindikati, 1921-1929. Republičko vijeće SSJ za Hrvatsku. 
  7. Kovačić, Ivo; Rukavina, Danijel (1982). Radnički pokret na riječkom području 1918-1941: materijali sa znanstvenog skupa održanog 18. i 19. lipnja 1982. u Rijeci. Općinska konferencija SKH. 
  8. Lorenz, Richard (1993). Kommunisten Verfolgen Kommunisten: Stalinistischer Terror und "Saeuberungen" in Den Kommunistischen Parteien Europas Seit Den 30er Jahren. Akademie Verlag GmbH. ISBN 978-3-05-002259-8. 

Literatura[uredi | uredi kod]