Münster (grad)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Minster (grad))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Minster
Münster


Minster

Zastava
Zastava

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Markus Lewe (CDU)
Savezna država Severna Rajna-Vestfalija
Stanovništvo
Stanovništvo 275.543[1]
Gustina stanovništva 910 st./km²
Geografija
Koordinate 51°57′47″N 7°37′43″E / 51.96294°N 7.62869°E / 51.96294; 7.62869
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 60 m
Površina 302,9 km²
Minster na mapi Njemačke
Minster
Minster
Minster (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 48143–48167
Pozivni broj 02536
Registarska oznaka MS
Web-stranica www.muenster.de

Minster (nem. Münster, niskonem. Mönster) je grad u Vestfaliji u sevrozapadnoj Nemačkoj. Pripada saveznoj državi Severna Rajna-Vestfalija između Osnabrika i Dortmunda. Minster je krajem 2007. imao 272.951 stanovnika.

Grad Minster je 793. osnovao frizijac Ludger. Biskupiju u Minsteru je 799. proglasio papa Lav III, a Ludger je od 805. bio njen prvi biskup. Za vreme Reformacije, u Minsteru su anabaptisti pobunom preuzeli vlast (Minsterski ustanak, 1534-1535). Ovde i u Osnabriku je 1648. potpisan Vestfalski mir. Minsterom i njegovom državom su vekovima vladali biskupi, sve do 1803. To je bila najveća crkvena teritorija u Svetom rimskom carstvu. Od 1815. do 1946. Mister je bio prestonica pruske provincije Vestfalija.

Stari grad je uništen u Drugom svetskom ratu (91%), ali je obnovljen 1950-ih. U Minsteru danas postoji 8 univerziteta i viših škola, kao i provincijski sudovi. Grad je poznat po velikoj upotrebi bicikala.

Geografski i demografski podaci[uredi | uredi kod]

Položaj grada u okrugu

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 60 metara. Površina opštine iznosi 302,9 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 275.543 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 910 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 5515000, NUTS (DEA33) i LOCODE (DE MSR) kod.

Ostalo[uredi | uredi kod]

U Minsteru danas postoji 8 univerziteta i viših škola, kao i provincijski sudovi. Grad je poznat po velikoj upotrebi bicikala.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]