Meridijan

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Meridijan (razvrstavanje).
                     Meridijani Zemlje

Meridijan (podnevnik ili podnevak) u fizičkoj geografiji predstavlja naziv za liniju koja spaja Zemljine geografske polove te je okomita na paralele ili usporednice. To je crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je Sunce tokom svog prividnog kretanja u istom trenutku nalazi na najvišoj točki obzora, u zenitu. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost geografske dužine nalaze se na istom meridijanu.

Ponekad se, pogrešno, naziv meridijan primjenjuje na crtu punog opsega Zemlje. Riječ meridijan izvedena je iz latinskog circulus meridianus, što znači "podnevni krug".

Svi meridijani su (ako se promatra Zemlju kao kuglu ili, točnije, kao rotirajući elipsoid) jednako dugački, jer je udaljenost između polova tijela koje rotira uvijek konstantna. To znači da je, za razliku od paralela, dužina meridijana, kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna. Prema elipsoidu WGS84 utvrđena dužina meridijana je oko 20.003,9 km[1]

Krećući od pola, razmak između meridijana raste dok na kraju na ekvatoru udaljenost dosiže maksimum (1' = 1855,32 m)[1], da bi se ponovo svi meridijani susreli na polovima u jednoj točki. Prema Besselovom elipsoidu razmak na ekvatoru je 111,307 km, a na 50° geografske širine (gdje je Centralna Evropa), razmak je 71,687 km. Najčešća je podjela geografske karte i globusa po svakom desetom ili dvadesetom meridijanu.

Godine 1884. je dogovoreno da nulti meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu u Greenwichu.

Određeni meridijani su granice vremenskih zona na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan dan, dakle 1440 minuta. Prema tome, vremenski razmak između dva meridijana (na međusobnoj udaljenosti od 1°) je točno 4 minute (1440/360). Vremenska razlika između dva mjesta čija je udaljenost 15° geografske dužine je, prema tome, točno 1 sat = 60 minuta.

Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz geografskih nego i iz praktičnih i političkih razloga, zakonsko vrijeme u nekom mjestu može se manje ili više razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola sata. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreću sve vremenske zone. Na polovima je moguće u par koraka proći kroz sve vremenske zone. Za Antarktik je dogovoreno da svuda vrijedi koordinirano svjetsko vrijeme.

Veze[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]