Paralela (geografija)

Izvor: Wikipedia
                     Paralela

Paralela ili usporednica je kružnica koja spaja sve točke iste geografske širine na površini Zemlje. Prema drugoj postojećoj definiciji, paralela je opseg kružnog presjeka Zemljine kugle s ravni koja se u prostoru nalazi ortogonalno prema Zemljinoj osi. Najčešće se označavaju svaka deseta ili dvadeseta paralela.

Paralele opasuju Zemlju u smjeru istok – zapad i idu paralelno s ekvatorom, dok su meridijani okomiti na paralele, i uvijek dotiču kroz oba Zemljina pola. Ekvator je najveća paralela a prema sjeveru i jugu od njega paralele su sve kraće. Sjeverni i južni pol su najmanje paralele koje se nalaze 90° južno te 90° sjeverno od ekvatora. Za razliku od paralela, svi meridijani su jednako dugi i svaki polazi od jednog i završava na drugom polu. Razmak između dviju paralela je svuda približno 111 km.

Paralele se dijele na sjeverne i južne, ovisno o tome nalaze li se sjeverno ili južno od ekvatora, koji je prema tome nulta paralela i dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku. Dok on proizlazi iz prirode rotirajuće kugle, nulti meridijan u Greenwichu je proizvoljno dogovoren.

Veličina paralela i meridijana[uredi - уреди]

Radijus paralele smanjuje se s kosinusom geografske širine β prema polovima i zbog toga iznosi na kugli polumjera R točno r = R·cos β. Za razliku od toga, meridijani imaju uvijek jednak polumjer, jer polaze i završavaju na Zemljinim polovima.

Osobite paralele[uredi - уреди]

Osobite paralele su već spomenuti ekvator, obratnice, polarni krugovi i polovi.

Ekvator[uredi - уреди]

Skica i karta pet najvažnijih paralela

Zemljin ekvator je najduža paralela i dijeli ju na dvije polutke. Kad bi Zemlja imala oblik prave kugle, (R=6371,2 km), ekvator bi bio dug 40.032 km. No, Zemlja je spljoštena za 0,3%, tako da je ekvator u stvarnosti dugačak 40.075 km, dok je dužina meridijana 40.009 km.

Obratnice[uredi - уреди]

Osobitost pojedinih obratnica, Rakove i Jarčeve, je u tome da ih određuje najsjeverniji i najjužniji položaj Sunca u zenitu na Zemlji. Zbog kosine ekliptike, obje se nalaze na 23°27' geografske širine, sjeverno i južno. Na obratnicama podnevno Sunce je točno u zenitu početkom astronomskog ljeta odnosno zime (na sjevernoj polutci to je 21. 6. i 21. 12., a na južnoj obrnuto).

Polarni krugovi[uredi - уреди]

Polarni krugovi su, opet, one dvije geografske širine gdje Sunce istih dana upravo više ne zalazi odnosno, više ne izlazi. Od sjevernog odnosno južnog pola udaljene su jednako kao i Jarčeva i Rakova obratnica od ekvatora i nalaze se na 66°33' sjeverne odnosno južne geografske širine. U smjeru prema polovima polarni krugovi - koji se, radi astronomske refrakcije ustvari nalaze na oko ± 67°12' - omeđuju područja s pojavama polarnog dana ljeti i polarne noći zimi (traju od jednog do 26 tjedana).

Polovi[uredi - уреди]

Zemljini polovi nalaze se uvijek točno na 90° sjeverne odnosno južne geografske širine. Oni su sasvim posebni, jer pretstavljaju zapravo točku definiranu sjecištem svih meridijana.

Paralele se često koriste za razgraničenje između država odnosno regija, prije svega u Sjevernoj Americi.