Matura

Izvor: Wikipedia

Matura (lat. maturus: zreo) ili ispit zrelosti u nekim školskim sistemima polaže se na kraju srednje škole. Nekada se u krajevima gdje se govori srpskohrvatski razlikovala velika matura, kao ispit zrelosti nakon završene srednje škole, i mala matura nakon završene niže srednje škole (odn. osmoljetke). Matura se nazivala i viši tečajni ispit. Za učenika u najvišem razredu srednje škole, koji će polagati maturu, koristi se riječ maturant.

Način polaganja mature[uredi - уреди]

Matura se obično sastoji od ispita iz nekoliko obaveznih (matematika, maternji jezik, strani jezik) i izbornih predmeta te od pisanja i branjenja maturskog (maturalnog) rada. Nakon uspješno položene mature, učenik dobiva Maturalnu svjedodžbu daje pravo na priznavanje završenog srednjoškolskog obrazovanja i pravo upisa na fakultet (uz eventualno polaganje prijemnog ispita). Ponekad su odlični učenici (tj. učenici koji su sve razrede završili s odličnim uspjehom) oslobođeni polaganja mature. Oni maturalnu svjedodžbu dobivaju automatski.

Značaj mature[uredi - уреди]

50. godišnjica mature učenika Tehničke škole u Splitu, brodostrojarski smjer, generacije 1953-1957. (treći u drugom redu je enigmat Frane Fingušt)

U životu učenika i njihovih roditelja matura ima veliki značaj jer je ona jedna od nekoliko velikih pretkretnica u ljudskom životu. Tim povodom maturanti organizuju maturalna putovanje (obično na početku završnog razreda) i maturalne zabave (obično na kraju završnog razreda), a u novije vrijeme defilee i ludovanje po ulicama, koji se u Hrvatskoj zovu norijadana. Neki razredi i neke škole izdaju i godišnjake maturanata ili maturalne godišnjake (npr. Gimnazija Beli Manastir).

Kvadrilja[uredi - уреди]

U nekim evropskim zemljama, među njima i u Hrvatskoj i Srbiji, organizuje se da maturanti, obično u maju, istovremeno na gradskim trgovima plešu kvadrilju i tako obilježavaju završetak srednjoškolskog školovanja i svake godine pokušavaju nadmašiti prošlogodišnji broj učesnika i oboriti Ginisov rekord.

Godišnjice mature[uredi - уреди]

Kasnije bivši učenici jednog razreda ili nekoliko razreda iste škole organizuju godišnjice mature, obično svakih pet godina.

U Jugoslaviji[uredi - уреди]

U bivšoj Jugoslaviji, posebno u vrijeme djelovanja Stipe Šuvara, dovedena je u pitanje svrsishodnost starog načina polaganja mature kao zasebnog ispita (nakon s uspjehom završenog posljednjeg razreda srednje škole). U tom je smislu i mijenjan ispitni program, tok ispita i način utvrđivanja opšteg uspjeha na ispitu zrelosti.

U Hrvatskoj[uredi - уреди]

Od školske godine 2009/2010. u Hrvatskoj je, nakon nekoliko godina priprema i odlaganja, zalaganjem tadašnjeg ministra "znanosti, obrazovanja i športa" Dragana Primorca, uvedena državna matura, koju istovremeno, s istim zadacima i na isti način, polažu svi maturanti.

Izvori[uredi - уреди]

Vidi još[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]