Linearni akcelerator

Izvor: Wikipedia
((en)) Linearni akcelerator s valovodima
Tunel velikog lineralnog akceleratora SLAC na Univerzitetu Stanford (SAD)

Linearni akcelerator je tip akceleratora čestica, mašina za proizvodnju visokoenergetskih elektrona ubrzavanjem duž valovoda. Ove naprave ubrzavaju čestice izmjeničnim električnim poljima koja djeluju između šupljih elektroda poredanih u nizu. Osciliranje napona usklađuje se s prolazom čestica između elektroda, u cilju postizanja opetovanog ubrzavanja. Zbog toga se mašina također naziva i rezonantnim akceleratorom.

Za razvoj linearnog akceleratora čestica zaslužno je više naučnika: metodu je otkrio mađarsko-američki izumitelj Leó Szilárd, patentirao ga je 1928. norveški fizičar Rolf Widerøe koji je također izradio prvi operativni primjerak, a velik utjecaj na Widerøeov rad imale su i publikacije švedskog naučnika Gustava Isinga. Linearni akceleratori su svojevremeno igrali glavnu ulogu u fizici elementarnih čestica, sve dok ih nisu počeli zamjenjivati kružni akceleratori (npr. ciklotroni).

Najveći linearni akcelerator u svijetu je SLAC (engl. Stanford Linear Accelerator Center), izgrađen za potrebe američkog Univerziteta Stanford. Duljina mu je 3,2 km, ubrzava elektrone ili pozitrone do energije od 25 GeV, a određena je duljinom akceleratora. U 21. vijeku počeo se razmatrati plan o izgradnji najsnažnijeg linearnog akceleratora TESLA koji bi trebao biti dug oko 30 km. Najveća mana kod linearnih akceleratora su neizbježne velike dimenzija, a prednost im je što je gubitak energije izuzetno mali.

Rezonantni akceleratori koriste se u radioterapiji za liječenje tumora s obzirom da ionske zrake prodiru u tijelo i ubiju tumor radijacijom, minimizujući štetu koja se usput nanosi zdravom tkivu. Zdravstvene ustanove na prostoru bivše SFRJ koje raspolažu s takvim uređajima su KBC Zagreb, KBC Rijeka, KBC Split, KBC Osijek i KBC Sestre milosrdnice u Hrvatskoj, KC Sarajevo, KC Banja Luka, KB Zenica, KB Mostar u Bosni i Hercegovini, Vojnomedicinska akademija u Beogradu, itd.

Veze[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]