Letoon

Izvor: Wikipedia
Ksantos sa svetištem Letoon
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Letoon tempel axb01.jpg

 Turska

Letoon na karti Turska
Letoon
Letoon
Lokacija svetišta Letoon u Turskoj
Registriran: 1988. (12. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii. iii
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Letoon (grčki: Λητώον - Lētōon; latinski: Letoum) je grčki hram posvećen Leti u antičkoj Liciji, 8 km južno od grčkog grada Ksantosa, uz rijeku Ksantos[1]. Letoon se danas nalazi između gradova Kaş i Fethiye u turskoj pokrajini Antaliji. Letoon je, zajedno s obližnjim gradom Ksantosom, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1988. godine.

Karta Letoona

Povijest[uredi - уреди]

Ostaci Apolonovog hrama
Mozaik iz Apolonovog hrama

Letoon nikada nije bio stalno naseljenim mjestom, ali je bio važno vjersko i hodočasničko mjesto Licijaca još u 6. stoljeću pr. Kr., dva stoljeća prije helenističkih grčkih utjecaja. U najranijem dobu, ovo svetište je najvjerojatnije bilo posvećeno licijskoj božici Eni Mahanahani, koju je u duhu helenizma zamijenio kult Lete i njezine djece, blizanaca Apolona i Artemide.

Apijan navodi kako je Mitridat IV. Pontski, kralj Ponta, prilikom opsade licijskog grada Patare namjeravao posijeći drveća u svetom vrtu Letoona. No, nakon upozorenja koje mu je došlo tijekom noćne more, odustao je od tog svetogrđa[2].

Ovo svetište je bilo važno tijekom cijelog rimskog razdoblja, kada je izgrađena velika stoa, maleno kazalište i Nimfeum iz Hadrijanovog doba koji je izgrađen na svetom izvoru koji je bio osnov Letinog kulta. Tijekom ranokršćanstva ovdje je podignuta crkva od kamena koje je skinuto sa svetišta. Crkva i cijeli lokalitet su napušteni od 7. stoljeća nakon arapskog osvajanja.

Od 1962. godine na ovom lokalitetu iskapaju francuski arheolozi. Osnove helenističkog hrama posvećanog Leti i njezinoj djeci (slika desno) iskopao je njemački arheolog H. Metzger 1962. godine[3]. Osim monumentalnih ruševina, arheolozi su pronašli i tzv. "Letonsku trojeznicu" iz 358. pr. Kr. (kada je vladao perzijski vladar Artakserkso III.), ploču s natpisom na tri jezika: licijskom, grčkom i aramejskom. Ova ploča je odigrala ključnu ulogu u dešifriranju licijskog jezika, a danas se nalazi u Muzeju u Fethiyeu. Pored nje u Letoonu se nalaze i drugi licijski natpisi koji su preteški da bi se micali s lokacije.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Prema Strabu, xiv.2.2 i 3.6.
  2. Apijan, Mithridates, 27., prema navodu T. R. Brycea u "The Arrival of the Goddess Leto in Lycia", Historia: Zeitschrift für Alte Geschichte, 321. (1983:1-13). str. 3. i 9.
  3. H. Metzger, "Fouilles du Létôon de Xanthe (1962-65)", Revue
  • Jacques DesCourtils, Guide de Xantos et du LETOON, Istanbul, Ege Yayınları 2003., ISBN 975-8070-54-1
  • Erik Hansen, Le temple de Léto au LETOON de Xanthos, arheološka revija 1991., str. 323.-340.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Koordinate: 36°19′55″N 29°17′23″E / 36.33194, 29.28972