Kupola na stijeni

Izvor: Wikipedia
Kupola na stijeni
Presjek džamije
Stijena u središtu
All-anm.gif

Kupola na stijeni (Hram nad stijenom) znana i kao Omarova džamija ili Zlatna kupola, je omajadska džamija u Jeruzalemu; jedna od najljepših u muslimanskom svijetu; najstarija postojeća muslimanska građevina i uopće islamski spomenik.

Kupola na stijeni je prilagođena mjestu koje je od starine bilo židovska i kršćanska svetinja. Prema predaji, Sveta stijena - vrh planine Moriah, koja se nalazi u sredini džamije je mjesto Abrahamove žrtve ali i Muhamedova uzašašća na Nebo.

Izgled[uredi - уреди]

Kupola na stijeni se počela graditi 684. godine na mjestu starog židovskog hrama i na njoj se osjeća snažan sirijsko-bizantski utjecaj. Pod utjecajem bizantske rotunde i perzijske oktogonale, zgrada ima skladan geometrijski tlocrt i odiše jednostavnošću, funkcionalnošću i lakoćom. Kupola i visoko postavljeni prozori ispod nje nošeni su kružnom kolonadom, dok vanjski niži kat ima oblik dvostrukog osmerokuta. Četiri portala vode u taj prvi ophod koji je podijeljen kolonadom stupova s pozlaćenim kapitelima.

Eksterijer je obložen keramičkim opločenjem u više uzoraka. Turski crijep iznad razine prozora zamijenio je 1554. godine prvobitne staklene mozaike.

U unutrašnjosti dominira živa stijena koja zauzima cijeli centralni prostor ispod kupole, okružena kolonadom stupova s korintskim kapitelima koji nose polukružne lukove. Svjetlo koje dopire s kupole osvjetljava stijenu tako da ponovno oživljava Muhamedovo uzašašće na Nebo.

Raskošni interijer ukrašen je mramornim pločama i mozaicima raznih geometrijskih oblika i simetričnih uzoraka, ali i vinove loze i drveća na zlatnoj pozadini. Mozaici u isto vrijeme predstavljaju Rajski vrt i trofeje iz ratova koje muslimani daruju Bogu.

Na frizu unutarnjeg zida nalaze se natpisi iz Kurana pomiješani s drugim tekstovima i podacima o građevini, urađeni od zlatnog mozaika na tirkizno zelenoj pozadini,. Da bi pročitao ove natpise, hodočasnik je najprije morao hodati ophodom oko centralnog prostora u smjeru kazaljke na satu, a potom u suprotnom pravcu. Ovi tekstovi su najstariji sačuvani natpisi iz Kurana i prvi put upotrijebljeni monumentalni tekstovi iz Kurana kao arhitektonska dekoracija. Tepisi i svodovi su moderni, ali odražavaju izvorne dekorativne uzorke.

Kupola ima visoki tambur na trompama i iznutra je obložena oplatom i žbukom s pocakljenom unutarnjom površinom, dok je izvana, od drvenih rebara pokrivena oplatom i olovom, a zatim pozlaćena. Zlatna kupola danas dominira panoramom Jeruzalema.

Izvori[uredi - уреди]

  • Laurie Schneider Adams, A History of Western Art, McGraw Hill, New York, 2001. ISBN 0-7-231717-5
  • Velike arhitekture svijeta, urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, Split, 2005. ISBN 953-214-266-5
  • Marilyn Stokstad, Art History (Wolume One), Pearson Prentice Hill, New Jersey, 2005. ISBN 0-13-145529
  • Antun Karaman, Opća povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2004. ISBN 953-0-21319-0

Poveznice[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]