Kunsthistorisches Museum

Izvor: Wikipedia
Kunsthistorisches Museum
Maria-Theresien-Platz in Wien.jpg
Glavna fasada muzeja
Osnovan 1891. [1]
Lokacija Ringstrasse, Beč  Austrija
Tip muzeja slike, skulpture, grafike, crteži
Javni prijevoz metro
Direktor Sabine Haag
www.khm

Kunsthistorisches Museum (hrvatskosrpski: Muzej historije umjetnosti) je najveći bečki muzej umjetnosti čija kolekcija obuhvaća djela od Antičkog Egipta do 18. vijeka, sa osobito vrijednom kolekcijom renesansnog i baroknog slikarstva talijanske, njemačke, flamanske i španjolske slikarske škole. [1]

Muzej je nastao od umjetničkih djela koje su habsburgovci skupljali još od 16. vijeka, osobito je značajna zbirka nadvojvode Leopolda Wilhelma iz sredine 17. vijeka. [2]

Historija[uredi - уреди]

Unutrašnje dvorište muzeja

Ideja o osnivanju muzeja i gradnji posebnih palača za tu namjenu pojavila se još 1857. kad su srušeni bedemi oko užeg centra grada i kad se na njihovom mjestu počela formirati - Ringstrasse, međutim trebalo je proći još deset godina dok niji raspisan natječaj za gradnju muzejskih palača 1867 za Kunsthistorisches Museum i susjedni Naturhistorisches Museum. [1]

Tlocrt muzeja

Na natječaju su sudjelovali tadašnji najpoznatiji bečki arhitekti; Hansen, Lohr, Ferstel i Hasenauer. Kako se žiri mjesecima nije mogao dogovoriti o pobjedniku natječaja, 1868. pozvan je tadašnji ekspert za gradnju muzeja i umjetničkih palača, njemački arhitekt - Gottfried Semper, kao savjetnik. Na kraju je intervenirao sam car Franjo Josip I. koji je odlučio da Semper napravi konačne izvedbene planove za obje palače na osnovu idejnog projekta Hasenauera.

Semper je na neki način obnovio ideju rimskog foruma, dvije simetrične neobarokne muzejske palače postavio je preko puta carske palače Hofburg i velikog pristupnog trga Heldenplatz. Između palača predvidio je veliki trg -park Maria Theresia Platz sa njenim velikim spomenikom carice Marije Terezije. Same palače ostale su onakve kakve ih je osmislio Hasenauer, zgrade dvorci - sa velikim unutrašnjim dvorištem, i centralnom traktom nad kojima se uzdiže velika kupola visine 60 m, taj monumentalni prostor je ulazni dio muzeja. Radovi na muzejskim zgradama započeli su 1871., a dovršeni su dvadeset godina kasnije - 1891., kad su formalno su otvoreni za javnost. [1]

Organizacija muzeja danas[uredi - уреди]

Muzejska palača sa spomenikom Marije Terezije u prvom planu

Kunsthistorisches Museum je danas velika državna ustanova u čijem sastavu su i drugi veliki bečki i austrijski muzeji.

Glavna palača muzeja[uredi - уреди]

Palača Neue Burg (krilo carske palače Hofburg)[uredi - уреди]

  • Efeški muzej
  • Zbirka starih muzičkih instrumenata
  • Zbirka dvorskih lovačkih trofeja

Carska palača Hofburg[uredi - уреди]

Dvorac Schönbrunn[uredi - уреди]

  • Kolekcija carskih kočija i automobila

Dvorac Ambras u Innsbrucku[uredi - уреди]

Od januara 2001. Etnološki muzej na Heldenplatzu i Austrijski muzej teatra na trgu Lobkowitz uključeni su kao ustanove u Kunsthistorisches Museum. [1]

Mali izbor iz kolekcije slika i umjetnina koje ima muzej[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 "The Museum" (engleski). Kunsthistorisches Museum. http://www.khm.at/en/. pristupljeno 25. 06. 2012. 
  2. "Kunsthistorisches Museum" (engleski). Encyclopædia Britannica Online. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/325039/Kunsthistorisches-Museum. pristupljeno 25. 06. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]