Kraljevina Slavonija

Izvor: Wikipedia
Kraljevina Slavonija

Kraljevina Slavonija je bila administrativna jedinica Austrijskog carstva između 1745 i 1868. godine.

Zemljopis[uredi - уреди]

Kraljevina Slavonija se nalazila između 44.50° - 46.12° sjeverne zemljopisne širine i 17°-20.40° istočne zemljopisne dužine. Na zapadu ona graniči s kraljevinom hrvatskom, na sjeveru i istoku s Ugarskom (oboje su delovi Austrijskog carstva) i na istoku s Otomanskim Carstvo s tim da je granični dio bio u sastavu Slavonske vojne krajine. Te granice su određene rijekama tako da onu prema Hrvatskoj predstavlja rijeka Ilova, onu prema Ugarskoj rijeke Drava i Dunav,a onu prema Turskoj rijeka Sava. Veličina cjelokupnog područja Slavonije je iznosila 6.600 četvornih milja ali je područje Kraljevine Slavonije zauzimalo 3.570 milja. Planine koje se prostiru na području Hrvatska i Bosne se pretvaraju u nizinu na području Slavonije s izuzetkom brda Papuk koji se penje na 953 metra nadmorske visine. U doba postojanja kraljevstva brdovita područja su bila prekrivena gustom šumom, dok su je na području plodnih slavonskih ravnica teoretski najvažniji plod davala vinova lozaa, tek potom je dolazilo drugo voće i povrće. Najveći problem stanovništvu u plodnim ravnicama su činile česte poplave koje su dovele i do stvaranja močvara.

Ekonomija[uredi - уреди]

Ekonomsku osnovu kraljevine Slavonije je činila poljoprivreda. Osim ranije spomenute vinove loze na njenim plodnim ravnicama se uzgajao kukuruz, duhan, kudelja, lan i sladić dok su istovremeno uzgajane cele šume kestena, šljiva,badema, smokvi,a brao se i divlji dud.

Osim po pitanju uzgoja voća i povrća Kraljevina Slavonija je bila bogata i po životinjama. Nakorisnija od njih je jedna manja vrsta konja koja se upotrebljava u poljoprivredi dok se normalno također masovno uzgajaju svinje i krave. U šumama su još uvek živjeli medvjedi, vukovi, lisice i mnoge druge manje životinje.

Po pitanju minerala u Slavoniju su bile znane samo manje zalihe sumpora, soli, ugljena i željeza tako da ih je bilo nepraktično koristiti.

Kako ova administrativna jedinica nije uopće imala industrije ona je izvozila samo poljoprivredne proizvode. Izvoz vinove loze to jest grožđa koji se masivno uzgajao u Srijemu nikada nije bio zaživio zbog kratkog roka trajanja, ali su se kukuruz, svinje i krave izvozile u Austriju, duhan u Francusku, Belgiju i talijanske državice, proizvodi od šljiva u Ugarsku, Nemačke državice i Otomansko Carstvo, svila također u Ugarsku, med, vosak i kože u Austriju i talijanske državice. Od za ekonomiju važnijih gradova poznat je Petrovaradin na području Slavonske vojne krajine kao velika tržnica voća.

Religija[uredi - уреди]

Na području Slavonije u 19 veku to jest Kraljevine Slavonije i Slavonske vojne krajine praktički celokupno stanovništvo su pravoslavci i katolici. Ovi prvi navedeni čine približno 60 posto stanovnika dok ovi drugi čine malo manje od 40 %. Pripadnika protestantske vjere praktički nema pošto je njima bilo zabranjeno doseliti se u kraljevinu do 1827. godine, a jedini izuzetak od tog pravila je učinjen 1791 godine tako da je polovicom 19 veka tamo živjelo sveukupno 3.500 protestanata. Osim njih postojala je i malena zajednica od 300 Jevreja koji su pre svega živjeli u Zemunu.

Tokom postojanja kraljevine na njenom teritoriji i onom Slavonske vojne krajine bilo je aktivno 60 katoličkih osnovnih škola i dvije katoličke gimnazije, dok je s druge strane u Sremskim Karlovcima bilo sjedište Karlovačka mitropolija/patrijaršije s pravoslavnom gimnazijom. Patrijaršija je upravljala s sveukupno 260 škola na području pod vlašću Austrije.

Slavonska vojna krajina[uredi - уреди]

Glavni članak: Slavonska vojna krajina

Celokupni teritorij Slavonije je bio podijeljen na civilni deo Kraljevinu Slavoniju i vojni deo to jest Slavonsku vojnu krajinu. Sam civilni deo se prostirao na 3.570 četvornih milja,a imao je 348.000 stanovnika koji su živjeli podjeljeni u tri župe. Te župe su bile Srem u kojemu su pravoslavci to jest Srbi imali apsolutnu većinu, Požega i Virovitica s katoličkom to jest hrvatskom većinom.

Slavonska vojna krajina se nalazila u sklopu Vojne krajine i bila pod direktnom kontrolom Beča. Ona je postojala između 1745 i 1882. godine,a prostirala se na 3.030 četvornih milja s 250.000 stanovnika koji su živjeli podijeljeni u nekoliko vojnih zona. Te zone su bile:Petrovaradin s srpskom većinom, Brod i Gradiška s hrvatskom većinom i posebna zona između Dunava i Tise.

Vidi[uredi - уреди]