IX. bojna Rafael vitez Boban

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
IX. bojna "Rafael vitez Boban"

Oznaka IX. bojne iz sastava 114. brigade HV
(1993.-1996.)
Aktivna 2. studenog 1991.[1] – 1996.
Država Republika Hrvatska
Grana Hrvatske obrambene snage
Hrvatska vojska
Vrsta pješačka bojna
Sjedište Split
Nadimak srednjodalmatinska
Geslo Za dom spremni
Sudjelovanje u borbama Opsada Dubrovnika
Bitka za Srđ
Operacija Lipanjske zore
Operacija Maslenica
Raspuštena Samoukinuta 1996.
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
Jozo Radanović (1991. - 1992.)
Juro Jukić (1992.)
Ivan Vuletić (1992.)
Marko Skejo (1992. - 1994.)
Mićo Ćuk (1994. - 1996.)
Znakovlje
Beretka (vojnici) crna
Beretka (časnici) crvena

Deveta bojna "Rafael vitez Boban" bila je jedinica Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Ime je dobila po Rafaelu Bobanu[1], ustaškom pukovniku i generalu Hrvatskih oružanih snaga iz Drugog svjetskog rata (1941.-1945.), koji je počino mnoge ratne zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima posebno u Podravini te time u fašističkoj tvorevini NDH zaslužio titulu "viteza"[2]. Djelovala je uglavnom u Dalmaciji, ali i u drugim dijelovima Republike Hrvatske, te u Hercegovini.

Pri svečanim postrojavanjima povodom dana tzv. NDH, ova postrojba je nosila uniforme Crne legije, najzloglasnije postrojbe Ustaške vojnice. Smatrali su se nasljednicima te zloglasne postrojbe, nasljednicima Pavelića, Bobana i Francetića. Sami sebe nazivaju ustašama, veličaju tzv. NDH i za cilj imaju dolazak na njene granice.[3] Na dan tzv. NDH paradirali su po splitskim ulicama, zastrašivajući prolaznike: ustaškim koračnicama, obučeni u ustaške uniforme s ustaškim kapama, dok im se pukovnik Marko Skejo poput ustaškog časnika vozio u klasičnom mercedesu. Pri tom su salutirali ustaškim pozdravima: "Za dom - Spremni!", "Za koga - za Poglavnika!" i "Što smo mi - Ustaše!".[4]

Bojna "Rafael" je kroz 1993. i 1994. etnički čistila Split deportacijama iz stanova. Oni nisu provaljivali u prazne stanove. Razbijali su vrata dok su obitelji bile unutra, upadali naoružani, prijetili ženama i djeci, mlatili svakoga tko je, a takvi su bili rijetki, imao petlje da im se suprotstavi. Samo u gradu Splitu je bilo oko 800 takvih deložacija.[5] Aktiviste i novinare koji su pratili i pokušavali spriječiti nasilne deložacije bi znali držati kao taoce prijeteći eksplozivom.[6]

Službeno ustrojavanje[uredi | uredi kod]

Oznaka IX. bojne iz sastava 4. brigade HV.[7]

Postrojba je službeno ustrojena kao bojna HOS-a 2. studenog 1991. po zapovjedi Dobroslava Parage (kao vrhovnog zapovjednika HOS-a) i Ante Đapića (kao vršitelja dužnosti načelnika Ratnog stožera HOS-a), pri čemu je dobila službeni naziv IX. bojna HOS-a, jer je bila deveta po redu u sastavu HOS-a.[1] Istom zapovjedi Jozo Radanović dobio je čin bojnika i imenovan je zapovjednikom HOS-a za srednju Dalmaciju. Krajem studenog, jedan vod IX. bojne HOS-a, pod zapovjedništvom Ivana Perkušića "Barbe" ili "Ustaše" odlazi kao pojačanje hrvatskim snagama u obrani Dubrovnika. Ostali vodovi IX. bojne služili su kao popuna ostalim postrojbama HV-a na području Dalmacije[1]. Početkom prosinca 1991. Jozo Radanović je od strane vodstva HSP-a promaknut u dopukovnika HOS-a.

Ukidanje i ponovno osnivanje[uredi | uredi kod]

Nakon što je 13. siječnja 1992. Island priznao Hrvatsku, Jozo Radanović donosi odluku o ukidanju IX. bojne kao dragovoljačke postrojbe. 15. siječnja 1992. IX. bojna je rasformirana a najveći dio njezinih pripadnika se profesionalizira u Četvrtoj brigadi. Tu odluku vodstvo HSP-a nije prihvatilo. Nad preostalim dijelom HOS-a u Splitu zapovjedao je prvo Juro Jukić[1] a zatim Ivan Vuletić, da bi na kraju 1. srpnja zapovjedanje preuzeo Marko Skejo, koji je okupio raštrkane vodove IX. bojne iz ostalih brigada.[1] Time je IX. bojna "Rafael vitez Boban" ponovno ustrojena, ovaj put kao profesionalna postrojba u sastavu 114. brigade.[8] Mada se svela na veličinu ojačane satnije, postrojba je pod svojim starim nazivom službeno ušla u sastav 114. brigade tijekom srpnja 1992. godine.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 DESETOG TRAVNJA SE NE ODRIČEMO Slobodna Dalmacija, 12. svibnja 2000. Autor članka: Snježana Šetka.
  2. Josip Jagić, Biti vitez u NDH – elementi biografije Rafaela Bobana, 15.3.2016.
  3. Nikola Bajto, HOS-ova kapa, Novosti, 13.2.2016.
  4. Laži ministra Hasanbegovića, Novosti, 13.2.2106.
  5. Nikola Bajto, Bojna “Rafael” etnički je čistila Split, Novosti, 24.5.2016.
  6. N1, Nasilne deložacije '90-ih: "Očistili" Srbe, pa najranjivije Arhivirano 2016-05-03 na Wayback Machine-u, 02.05.2016.
  7. Izgled oznake dogovorili su predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga i general Janko Bobetko. Bobetko je zahtjevao da na oznaci ne bude nikakvog ustaškog znakovlja, ali je zato dopustio ime postrojbe i geslo "Za dom spremni"
  8. [1] Arhivirano 2014-11-06 na Wayback Machine-u [2] Arhivirano 2014-11-06 na Wayback Machine-u ČISTA OBRAZA I ZA DOM SPREMNI Slobodna Dalmacija, 11. travnja 1994. Razgovor Marka Skeje s novinarom Damirom Dukićem.