Hadždž

Izvor: Wikipedia

Hadždž (arapski: حج), hodočašće muslimana u Mekku, jedan od 5 temelja Islama.

Definicija hadža[uredi - уреди]

Riječ hadž znači cilj, svrha, namjera (sa arapskog kasd). Sa stanovišta islamskog vjernika to je namjera i putovanje u Mekku (današnja Saudijska Arabija) s ciljem obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uslovima.

Danas vlada Saudijske Arabije kontroliše dolazak na Hadž time što izdaje specijalne vize za strane državljane za potrebe hodočašća u toku islamskog mjeseca Dhu al-Hidža. Ulaz u Mekku je zabranjen ne-muslimanima i čitav grad je svetište muslimana.

Status hadža[uredi - уреди]

Hadž je jedan od temelja Islama i zbog toga je obavezno jedanput obaviti hadž, ako je osoba u mogućnosti. U 97. ajetu sure Āli 'Imrān Kur'ana je navedeno:

"Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome." (Kur'an 3:97)

Također mnogi hadisi bilježe da je Muhamed, as. potsticao vjernike da obavljaju hadž. Npr.

Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema Boga osim Allaha i da je Muhamed Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljaju hadža. [1]

te na oprosnom hadžu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:O ljudi, Allah vam je propisao obavljanje hadža pa ga obavljajte. [2].

Vrijednost hadža i mudrost njegovog propisivanja[uredi - уреди]

Hadždž

Mnogi ajeti i hadisi govore o vrijednosti hadža, poput sure El-Hadždž:

I oglasi ljudima hadž!” – dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali. (Kur'an 22:27-28).

U obavljanju hadža muslimani imaju mnoge dunjalučke, tj. na ovome svijetu i ahiretske, tj. na onome svijetu, koristi. Na jednom mjestu se obavlja više ibadeta, kao što su:

  • obilazak oko Ka'be (ar. tavaf)
  • hodanje između Safe i Merve(ar. s'aj)
  • boravak na Arefatu, Mini i Muzdelifi
  • bacanje kamenčića na džemretima
  • noćivanje na Mini
  • klanje kurbana
  • brijanje glave
  • često spominjanje Allaha (ar. zikr) i priželjkivanja Allahovog oprosta i zadovoljstva.

Zbog toga je hadž jedan od najvećih uzroka kojim se brišu grijesi i ulazi u Džennet.

Ebu Hurejre (radijallahu anhu) prenosi da je čuo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: Ko obavi hadž ne čineći pri tome grijehe i prijestupe, vratiće se čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila. [3]. On, također, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: Umra do umre briše ono što je između njih od grijeha, a za ispravan i primljen hadž nema druge nagrade osim osim dženneta. [4]

Od koristi hadža je i to što se muslimani iz svih krajeva sastaju na jednom mjestu, koje je ujedno najdraže mjesto Allahu, subhanehu we te'ala, na zemlji, upoznavajući se i potpomažući se u dobročinstvu i bogobojaznosti čime jačaju svoj osjećaj pripadnosti istoj zajednici. Na tom mjestu oni su svi jednaki, rade iste obrede i Allaha spominju, i te stvari ih upućuju na jedinstvo u vjerovanju, ibadetima, cilju i sredstvima kojima se taj cilj postiže. Tu se jedni s drugima upoznaju, zbližavaju i raspituju o međusobnom stanju čime se obistinjuju riječi Uzvišenog Allaha kada kaže:

O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa. (Kur'ana 49:13).

Uslovi (ar. šartovi) obaveznosti hadža[uredi - уреди]

Glavni članak: uslovi hadža

Islamski učenjaci su složni da treba ispuniti pet šartova da bi hadž postao obavezan, a to su:

  1. islam
  2. razum
  3. punoljetnost
  4. sloboda
  5. mogućnost.

S tim što se za ženu uslovljava još jedan šart, a to je da sa njom putuje neko od najbliže rodbine (ar. mahrem), shodno hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem se kaže: Nije dozvoljeno ženi koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan putovati jedan dan, a da sa njom nije mahrem. [5]

Temelji (ar. ruknovi) hadža[uredi - уреди]

Glavni članak: Temelji hadža

Hadž se temelji na četiri stvari a to su:

  1. Ihram
  2. Boravak na Arefatu
  3. Tavafu-l-ifade
  4. S'aj između Safe i Merve

Vadžibi (dužnosti i obaveze) hadža[uredi - уреди]

  1. Ihram (nijet) sa mikata.
  2. Boravak na Arefatu do zalaska Sunca, za onoga koji je boravio na njemu preko dana.
  3. Boravak na Muzdelifi.
  4. Noćenje na Mini u danima Bajrama (ejjamu-t-tešrik) je sunnet u hanefijskom mezhebu a vadžib u ostalim mezhebima (islamskim pravnim školama).
  5. Bacanje kamenčića.
  6. Brijanje ili skraćivanje kose.
  7. Oprosni tavaf.

Opis hadža[uredi - уреди]

Za detaljni opis hadža, molim vas da pogledate

Glavni članak: Opis hadža

Skupljanje kamenčića i noćenje na Muzdelifi[uredi - уреди]

Na Muzdelifi će provesti noć, s tim što je neće provesti u namazu ili u nekom drugom ibadetu, postupajući shodno sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Muslim bilježi hadis od Džabira ibn Abdullaha, radijallahu anhuma, u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je došao na Muzdelifu, klanjao akšam i jaciju, sa jednim ezanom i dva ikameta, a zatim je legao i nije ustajao do sabaha.

Dozvoljeno je nemoćnima i onima koji imaju razlog, otići sa Muzdelife na Minu nakon ponoći, kako bi ranije bacali kamenčiće na veliko džemre. Ostali koji, nemaju razlog, moraju čekati na Muzdelifi do sabaha. Danas mnogi žure sa bacanjem kamenčića prije vremena kako bi izbjegli napor, međutim time samo rade djelo koje je suprotno uputi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Nakon što hadžija klanja sabah-namaz na Muzdelifi, doći će do mjesta El-Meš'aru-l-haram i tu će, okrenut kibli, dignuti ruke i moliti Allaha učeći dove sve do pred izlazak Sunca. Međutim, nema smetnje ukoliko to bude radio na bilo kom mjestu Muzdelife, jer kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:

Stao sam ovdje, a čitavo mjesto (Muzdelifa), je mjesto za stajanje (ar. mevkif). (hadis bilježi Muslim)

Prije izlaska Sunca prvi dan Bajrama, hadžije kreću sa Muzdelife na Minu da bi tu bacali kamenčiće na veliko džemre. Baca se sedam kamenčića, koji ne bi trebali biti veći od zrna lješnaka. Učenjaci su se složili na tome da je dozvoljeno bacati kamenčiće sa bilo koje strane džemreta, a najbolje je bacati sa mjesta na kojem će nam Ka'ba biti s lijeve, a Mina s desne strane. Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, prenosi hadis u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stao kod velikog džemreta tako da me je Ka'ba bila s lijeve, a Mina s desne strane, pa je bacao sedam kamenčića, a zatim je rekao:

Ovako je bacanje koje je objavljeno u suri Bekare. (muttefekun alejhi).

Nije dozvoljeno bacati veliko kamenje, niti obuću ili neke druge predmete. Prije nego što baci kamenčiće hadžija prestaje sa telbijom.

Sunnet je da hadžija prvo baci kamenčiće, zatim da zakolje kurban, ukoliko je bio mutemetti' ili karin, a poslije toga da obrije ili da skrati kosu, s tim što je brijanje bolje, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio za milost i oprost onima koji obriju kosu, tri puta, a za one koji skrate, jedanput, kao što stoji u hadisu kojeg bilježe El-Buhari i Muslim. Nakon toga hadžija odlazi do Ka'be kako bi obavio hadžski tavaf (ar. tavafu-l-ifada). Muslim bilježi hadis od Džabira ibn Abdullaha, radijallahu anhuma, u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao do džemreta koje je bilo kod drveta (veliko džemre), pa je bacio sedam kamenčića. Prilikom svakog bacanja je donosio tekbir, zatim je otišao do mjesta gdje se kolju kurbani i zaklao kurbane, a poslije toga je uzjahao svoju jahalicu i otišao u Mekku gdje je obavio hadžski tavaf i klanjao podne namaz.

Nema smetnje da se ovi obredi (bacanje kamenčića, klanje kurbana, brijanje glave i tavaf) obave bilo kojim redosljedom, shodno hadisu kojeg bilježe El-Buhari i Muslim od Abdullaha ibn 'Amra, radijallahu anhu, u kojem se kaže da su ljudi na oprosnom hadžu dolazili i pitali Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tako da tog dana nije upitan ni o jednoj stvari koja je urađena mimo redoslijeda, a da nije odgovorio:

Obavljaj, nema smetnje.

Ukoliko hadžija bude obavljao temetu', nakon završenog tavafa dužnost mu je obaviti hadžski s'aj, jer je prvi s'aj bio za 'umru. Ukoliko je obavljao kiran ili ifrad nije dužan drugi put obavljati s'aj ukoliko je to uradio poslije tavafi kuduma.

Džabir, radijallahu anhu, kaže:

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi nisu obavljali s'aj drugi put, nakon što su to uradili po dolasku u Mekku. (hadis bilježi Muslim)

Ejjamu-t-tešrik su 11., 12. i 13. dan zu-l-hidžeta. Onaj ko ne bude žurio sa odlaskom bacat će kamenčiće sva tri dana, a onaj koji bude žurio bacaće samo prva dva dana. To je objašnjeno u suri El-Bekara:

I spominjite Allaha u određenim danima. A ni onome ko požuri i ostane samo dva dana nije grijeh; a neće se ogriješiti ni onaj koji se duže zadrži, samo ako se grijeha kloni. (Kur'ana 2:203).

Hadžija će u tim danima bacati kamenčiće na sva tri džemreta počevši od malog džemreta, zatim će bacati na srednje, pa tek onda na veliko džemre. Na svako džemre će bacati po sedam kamenčića donoseći tekbire kod svakog bacanja. Sunnet je da nakon prvog džemreta zastane malo duže i okrene se prema kibli, tako da mu džemre bude s lijeve strane, a zatim da moli Allaha ono što poželi. Tako će uraditi i nakon drugog (srednjeg) džemreta, s tim što će mu ovaj put džemre biti sa desne strane, a poslije zadnjeg (velikog) džemreta se neće zadržavati i doviti.

Bacanje džemreta[uredi - уреди]

Vrijeme bacanja traje nakon zevala (podne), kao što stoji u hadisu kojeg bilježi El-Buhari od Ibn Omera, radijallahu anhuma:

Čekali bi smo da Sunce pređe polovinu neba, a zatim smo bacali (kamenčiće).

Islamski teolozi su složni u tome da je zadnje vrijeme za bacanje kamenčića trinaesti dan zu-l-hidžeta, prije zalaska Sunca, stoga ko ne bude bacio kamenčiće prije zalaska Sunca tog dana, dužan je zaklati kurban.

Hadžija će u tim danima noćivati na Mini, tj. noć uoči 11., i 12. zu-l-hidžeta, a ukoliko ne bude bacio kamenčiće 12.. dan prije zalaska Sunca, i krenuo sa Mine dužan je noćiti i treću noć na Mini i bacati kamenčiće 13. dan. Bosanske hadžije obično ne noćivaju na Mini u toku ovih dana jer to prema hanefijskom mezhebu nije vadžib.

Prije nego što napusti Mekku hadžija je dužan obaviti tavafu-l-veda' (oprosni tavaf), pošto je to jedan od vadžiba hadža kod većine islamskih teologa, osim za ženu koja ima menstruaciju (ar. hajz), shodno hadisu kojeg prenosi Abdullah ibn 'Abbas, radijallahu anhuma, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:

Neka niko ne odlazi sve dok mu zadnje s čime će se oprostiti ne bude Ka'ba."

U drugom rivajetu stoji da je ta stvar olakšana ženama koje imaju menstruaciju. Hadis bilježi Malik, a hadis je u osnovi u Muslimovom Sahihu. Većina učenjaka smatra da je tavafu-l-ifada dovoljan ukoliko se odgodi do polaska na putovanje, i da nije obavezno ponovo obaviti oprosni tavaf.

Lijepo je da hadžija, nakon što se vrati sa hadža, po povratku kaže ono što bilježi El-Buhari u hadisu od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi se vraćao iz neke bitke, sa hadža ili 'umre, donosio tekbire a zatim bi rekao:

Nema istinskog božanstva osim Allaha Jedinog, On nema sudruga, Njemu pripada vlast i zahvala, On oživljava i usmrćuje i On sve može. Povratnici, pokajnici i robovi Allahovi, Gospodaru svome zahvaljujemo, Allah je ispunio Svoje obećanje, pomogao Svoga roba i sam je porazio saveznike.
arapski: لا إله إلا الله وحده لا شريك له, له الملك, وله الحمد, وهو على كل شيء قدير, آيبون تائبون عابدون لربنا حامدون, صدق الله وعده, ونصر عبده, وهزم الأحزاب وحده
(fonol.: LA ILAHE ILLELLAHU VAHDEHU LA ŠERIKE LEHU, LEHU-L-MULKU VE LEHU-L-HAMDU VE HUVE 'ALA KULLI ŠEJ'IN KADIR, AJIBUNE TA'IBUNE 'ABIDUNE LI RABBINA HAMIDUNE, SADEKALLAHU VA'DEHU, VE NESARE 'ABDEHU, VE HEZEME-L-AHZABE VAHDEHU.)

Bilješke[uredi - уреди]

  1. muttefekun alejhi - napomena: treba pronaći pravilnu referencu hadisa.
  2. hadis bilježi Muslim
  3. hadis bilježe El-Buhari i Muslim
  4. hadis bilježi Et-Tirmizi i kaže za njega da je hasen-sahih (dobar i ispravan)
  5. muttefekun alejhi

Bibliografija[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]