Elektroindustrija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Elektroindustrija
Zgrada elektroindustrije na berlinskom Alexanderplatzu
Zgrada elektroindustrije na berlinskom Alexanderplatzu
Zgrada elektroindustrije na berlinskom Alexanderplatzu

Elektroindustrija (sintagma od elektro + industrija) je grana industrije koja proizvodi sastavne dijelove, sklopove, uređaje i postrojenja u kojima bitnu ulogu ima električna struja.[1]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Karakterizira ju automatizirani radni proces, masovna proizvodnja po međunarodnim normama, kooperacija većeg broja proizvođača i visoka faza obrade.[1]

Proizvodi elektroindustrije upotrebljavaju se u gotovo svim segmentima javnog i privatnog života. Ona proizvodi; električne strojeve i aparate (elektromotore, generatore, transformatore, opremu za distribuciju i upravljanje električnom energijom, pumpe]] i kompresore, liftove, rashladne i ventilacijske uređaje, električne alate, kućanske aparate, izolacijske žice, kablove, akumulatore, primarne baterije, žarulje, lustere, električnu opremu za motore i vozila. Pored tog i uredske strojeve; kompjutere, radiotelevizijske i komunikacijske aparate i opremu (televizijske i radijske odašiljače i prijemnike, aparate za žičanu telefoniju i telegrafiju, aparate za snimanje i reprodukciju zvuka i slike i prateću opremu sa dijelovima), medicinske i precizne instrumente i satove, instrumente i aparate za mjerenje, kontrolu i ispitivanje, navigaciju i druge namjene, opremu za upravljanje industrijskim procesima.[1]

U odnosu na ulaganja u istraživanje i razvoj, elektroindustrija spada u intenzivne industrijske grane, što rezultira čestim inovacijama. U tom prednjači područja mikroelektronike, informatičke i komunikacijske tehnologije i mjerne tehnike.[1]

Elektronička industrija[uredi | uredi kod]

Jedna od grana elektroindustrije je elektronička industrija, koja proizvodi elektronske komponente, sklopove, uređaje i postrojenja - proizvode vezane uz obradu informacija (informacijska elektronika) i konverziju parametara električne energije (energetska elektronika). Bitnu ulogu u tim proizvodima imaju elektronske komponente kojima se rad bazira na kretanju slobodnih elektrona i električki nabijenih čestica kroz vakuum, plinove i poluvodiče. Masovna proizvodnja pojedinih vrsta elektronskih komponenata obilježila je razvojne periode elektroničke industrije: elektronske cijevi (1920.-55), poluvodičke diode i tranzistori (1955.-60), integrirani krugovi (1960.-75) i mikroprocesori (od 1975-do danas).[1]

Udjeli pojedinih segmenata proizvoda elektroindustrije na svjetskom tržištu iznose: dijelovi i komponente 16%, energetika i instalacije 16%, kompjuteri i komunikacije 38%, elektronika 13%, mjerna tehnika i automatika 5%, autoelektrika 4%, kućanski aparati 4%, rasvjeta 3% i medicinski uređaji 1%.[1]

Najbrži rast ima proizvodnja kompjuterske i komunikacijske opreme (10%).[1]

Vodeće su države u elektroničkoj industriji Sjedinjene Američke Države, Japan, Južna Koreja, Njemačka i Francuska.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Elektroindustrija (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 18. 12. 2016. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]