Edmontonia

Izvor: Wikipedia
Edmontonia
Umjetnička rekonstrukcija
Umjetnička rekonstrukcija
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli
Raspon fosila: Kasna kreda
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Nadred: Dinosauria
Red: Ornithischia
Porodica: Nodosauridae
Rod: Edmontonia
Sternberg, 1928.
Područje života
Vrste
  • E. longiceps Sternberg, 1928. (tip. vrsta)
  • E. rugosidens (Gilmore, 1930. [isprva Palaeoscincus rugosidens])
  • E. schlessmani (Bakker, 1988. [isprva Denversaurus schlessmani])
Sinonimi
* Denversaurus Bakker, 1988.

Edmontonia je bila oklopljeni dinosaur i pripadnik porodice nodosaurida iz perioda kasne krede. Dobila je naziv prema formaciji Edmonton (sada formacija Horseshoe Canyon) gdje su njezini ostaci i pronađeni.

Opis[uredi - уреди]

Skelet

Edmontonia je bila krupno građena, sa dužinom od oko 6,6 m[1] i visinom od 2 m. Imala je građu tipičnu za ankilosaure - zdepasto tijelo i jake udove. Na kraju repa nije imala koštanu "toljagu" - njezino odsustvo je karakteristično za nodosauride kojima pripada i Edmontonia. Kretala se četveronožno. Leđa i glava bili su joj pokriveni malenim, grbavim pločama, a na leđima i repu je također imala mnogo oštrih bodlji. Četiri najveće nalazile su se na ramenima, a kod nekih primjeraka su se dvije od njih dijelile u manje bodlje.[1] Na vratu je imala široke ploče pravougaonog oblika.

Gledana odozgo, njezina lubanja imala je oblik kruške.[1] Bila je relativno malena, dužine 49 cm. Imala je zube listastog oblika, prilagođene ishrani biljkama. Za razliku od svojih primitivnijih predaka, imala je dobro razvijeno koštano nepce, a u prednjoj kosti gornje čeljusti nije imala zuba.

Otkriće i vrste[uredi - уреди]

Oklop

Tipičnu vrstu roda Edmontonia, E. longiceps, otkrio je George Paterson 1924. godine. Nije imala naziv sve do 1928. godine kada joj ga je dao C. M. Sternberg. E. rugosidens, kojoj je naziv službeno dao Gilmore 1930. godine, pronađena je u formaciji Aguja u Teksasu. Vrste roda Edmontonia su:

  • E. longiceps, tipična vrsta, poznata je iz ostataka iz formacije Horseshoe Canyon (Jedinica 2) stare između 71,5-71 miliona godina.[2]
  • E. rugosidens, koja se ponekada odvaja u vlastiti rod, Chassternbergia, stvorena je kao podrod 1988. godine od strane Dr. Robert T. Bakkera (Edmontonia (Chassternbergia) rugosidens).[3][4] Međutim, taj podrod se obično ne prihvata.[5][6] Može se pronaći u donjoj formaciji Dinosaur Park, koja je stara otprilike 76,5-75 miliona godina.[2]
  • E. australis,[4] koja je poznata samo iz vratnih ploča i smatra se da je nomen dubium[5] ili sinonim za Glyptodontopelta mimus.[7]

U taj rod obično se svrstava i Denversaurus schlessmani ("Schlessmanov denverski gušter"). Bakker je 1988. uspostavio taj takson na osnovu lubanje iz formacije Lance u Južnoj Dakoti,[3] ali drugi naučnici poslije su smatrali da pripada vrsti Edmontonia rugosidens.[6] Tipični primjerak roda Denversaurus nalazi se u Denverskom prirodoslovnom muzeju u Denveru, Colorado.

Paleobiologija[uredi - уреди]

Restauracija dvije jedinke iz 1922.
Model, Royal Tyrrell Museum

Velike bodlje vjerojatno su služile mužjacima u borbi prilikom obrane teritorija ili u potrazi za partnerom.[1] Bodlje su također bile korisne za zastrašivanje grabežljivaca i rivalnih mužjaka, za samoobranu, a možda i obranu potomaka.[1] Kako bi se obranila od grabežljivaca Edmontonia se mogla spustiti na tlo kako bi minimizirala mogućnost napada na svoj nezaštićen stomak.

Godovi kod očuvanog drveća koje je postojalo kada i Edmontonia ukazuje na postojanje sezonskih promjena u temperaturi i padavinama;[1] to možda objašnjava zašto je pronađeno toliko primjeraka sa oklopom i bodljama na istom dijelu tijela kao i za vrijeme života.[1] Naime, Edmontonia je mogla umrijeti zbog suše, njezini ostaci osušili bi se na zraku, a dolaskom vlažne sezone brzo bi je pokrili sedimenti.[1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 "Edmontonia." In: Dodson, Peter & Britt, Brooks & Carpenter, Kenneth & Forster, Catherine A. & Gillette, David D. & Norell, Mark A. & Olshevsky, George & Parrish, J. Michael & Weishampel, David B. The Age of Dinosaurs. Publications International, LTD. p. 141. ISBN 0-7853-0443-6.
  2. 2.0 2.1 Arbour, V. M.; Burns, M. E.; and Sissons, R. L. (2009). "A redescription of the ankylosaurid dinosaur Dyoplosaurus acutosquameus Parks, 1924 (Ornithischia: Ankylosauria) and a revision of the genus". Journal of Vertebrate Paleontology 29 (4): 1117–1135. DOI:10.1671/039.029.0405. 
  3. 3.0 3.1 Bakker, R.T. (1988). Review of the Late Cretaceous nodosauroid Dinosauria: Denversaurus schlessmani, a new armor-plated dinosaur from the Latest Cretaceous of South Dakota, the last survivor of the nodosaurians, with comments on Stegosaur-Nodosaur relationships. Hunteria 1(3):1-23.(1988).
  4. 4.0 4.1 Ford, T.L. (2000). A review of ankylosaur osteoderms from New Mexico and a preliminary review of ankylosaur armor. In: Lucas, S.G., and Heckert, A.B. (eds.). Dinosaurs of New Mexico. New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin 17:157-176.
  5. 5.0 5.1 Carpenter K (2001). "Phylogenetic analysis of the Ankylosauria". u: Carpenter, Kenneth(ed). The Armored Dinosaurs. Indiana University Press. str. 455–484. ISBN 0-253-33964-2. 
  6. 6.0 6.1 Vickaryous, M.K., Maryańska, T., and Weishampel, D.B., (2004). "Ankylosauria". u: Weishampel, D. B., Dodson, P., and Osmólska, H. (eds.). The Dinosauria (Second Edition). University of California Press. str. 363–392. ISBN 0-520-24209-2. 
  7. Burns, Michael E. (2008). "Taxonomic utility of ankylosaur (Dinosauria, Ornithischia) osteoderms: Glyptodontopelta mimus Ford, 2000: a test case". Journal of Vertebrate Paleontology 28 (4): 1102–1109. DOI:10.1671/0272-4634-28.4.1102.