Demografija Belgije

Izvor: Wikipedia
Demografija

Belgija ima 10.379.067 stanovnika u 2006. godini. Sa 342 stanovnika po km² jedna je od najgupće naseljenih evropskih država. Najveća gustinaa stanovnika je u Flamanskom dijamantu koji čine aglomeracije Brisela, Genta, Antverpena i Leuvena i ostalih urbanih središta poput Liježa, Šarlroa i Briža. Više od 97% stanovnika živi u gradovima što pretstavlja jedan od najvećih postotaka urbanizacije na svetu. Najveći gradovi su: Brisel (1.006.749 stan.), Antverpen (932.000), Lijež (594.000), Gent (490.000) i Šarlroa (428.000).

Po regijama najviše stanovnika u 2005. ima Flamanija: 6.043.161, Valonija ima 3.395.942 i Brisel 1.006.749. Oko 60% stanovnika govori holandskim jezikom odnosno flamanskim, 32% francuskim, a 1% nemačkim. Brisel, koji čini 8% stanovništva je dvojezični grad: francusko-holandski. U početku, grad je bio većinski holandski, dok danas oko 80% stanovnika govori francuski, 8,5 % holandski, a 10,2 % i jednim i drugim jezikom.

Oko 58% stanovnika čine etnički Flamanci, 31% Valonci, a ostalih 11% čine imigranti iz Italije, Francuske, Nemačke i Severne Afrike. Prema veri Belgijanci su većinom katolici, 75%, dok ostalih 25% čine muslimani, protestanti, židovi i ateisti. Očekivana životna dob je 78,77 godina. Za muškarce iznosi 75,59 godina, a za žene 82 godine.

Ukupno stanovništvo[uredi - уреди]

10.379.067 (procena u julu 2006. godine)

Etničke grupe[uredi - уреди]

Flamanci 58%, Valonci 31%, oko 71.000 Nemaca, ostali i etnički mešano stanovništvo 11% (uglavnom Evropljani, malo Turaka, Alžiraca i Marokanaca)

Religijska struktura[uredi - уреди]

Jezici[uredi - уреди]

Datoteka:Belgijaling.gif
Lingvistička karta Belgije
holandski (zvaničan) 60%, francuski (zvaničan) 40%, nemački (zvaničan) <1%, zvanično je bilingvarna država sa holandskim jezikom kojim pričaju Flamanci i francuskim kojim pričaju Valonci, kako je holandski tek u novijoj istoriji priznat kao drugi zvanični jezik Belgije francuski je stoga ostao jezik prestiža i zvanične administracije, tako da veliki deo flamanske etničke zajednice sve više koristi francuski kao tzv. saobraćajni jezik.

Starsona struktura[uredi - уреди]

0-14 godina: 16,7% (muškarci 883.254/žene 846.099)
15-64 godina: 65,9% (muškarci 3.450.879/žene 3.389.565)
65 godina i više: 17,4% (muškarci 746.569/žene 1.062.701) (procena 2006. godine)

Prosečna starost[uredi - уреди]

ukupno stanovništvo: 40,9 godina
muškarci: 39,6 godina
žene: 42,1 godina (procena 2006. godine)

Stopa rasta stanovništva[uredi - уреди]

0,13% (procena 2006. godine)

Stopa nataliteta[uredi - уреди]

10,38 rođenih na 1000 stanovnika (procena 2006. godine)

Stopa mortaliteta[uredi - уреди]

10,27 umrlih na 1000 stanovnika (procena 2006. godine)

Neto stopa migracije[uredi - уреди]

1,22 migranta na 1000 stanovnika (procena 2006. godine)

Polna struktura[uredi - уреди]

na rođenju: 1,04 muškarca/ženi
do 15 godina: 1,04 muškarca po ženi
15-64 godina: 1,02 muškarca/ženi
65 i više godina: 0,7 muškarca/ženi
ukupna populacija: 0,96 muškaraca/ženi (procena 2006. godine)

Stopa smrtnosti odojčadi[uredi - уреди]

ukupno: 4,62 smrti na 1000 živorođenih
muškarci: 5,2 smrti na 1000 živorođenih
žene: 4,01 smrti na 1000 živorođenih (procena 2006. godine)

Očekivano trajanje života[uredi - уреди]

ukupno stanovništvo: 78,77 godina
muškarci: 75,59 godina
žene: 82,09 godina (procena 2006. godine)

Stopa ukupnog fertiliteta[uredi - уреди]

1,64 dece po jednoj ženi (procena 2006. godine)