CP/M

Izvor: Wikipedia
CP/M
Izdavač: Digital Research
Zadnja inačica: 1986 / 1973
Platforma: Intel 8080, Intel 8085, Zilog Z80, Intel 8086, Motorola 68000
Vrsta: Operacijski sistem
Licenca: slobodna
Web stranica: {{{web stranica}}}

CP/M je skraćenica engleske složenice Control Program for Microcomputers i ime je za operacijski sustav kojeg je bila razvila američka tvrtka Digital Research. CP/M je bio jako raširen u kasnim 70-im i 80-im godinama 20. stoljeća te je bio proglašen prvim industrijskim standardom za operacijske sustave. CP/M-ova osnovna inovacija bilo je rasčlanjivanje operacijskog sustava na tri osnovna funkcijska dijela:

  • CPP (komandni procesor) - ASCII zaslon
  • BDOS (basic disk operating system - osnovni operacijski sustav za diskove i datoteke)
  • BIOS (Basic I/O system - osnovni sustav za ulazno/izlazne jedinice).

Rastavljanjem CP/M na tri osnovne abstrakcije omogućilo je da se CP/M proširi na mnoga računala; tvorci novog računarskog sistema nisu više trebali više razviti novi operacijski sustav, već su samo trebali napisati BIOS, dok su ostale dvije komponente CPP i BDOS samo je bilo potrebno ponovno prevesti s programom-prevodiocem (kompajlerom).

Hardverski model[uredi - уреди]

Osnovni 8-bitni CP/M sistem trebao je sadržavati sljedeće komponente:

  • ASCII terminal
  • Mikroprocesor Intel 8080
  • Najmanje 16 KB osnovne memorije
  • Jednu disketnu jedinicu

Ovo je bio jedini sklopovni sustav za CP/M koje je podržavala tvrtka Digital Research, sve druge tvrtke koje su proizvodile CP/M kompatibilne sustave trebale su same mjenjati i napisati dijelove CP/M operacijskog sustava za svoje sklopovlje. Ovaj posao modificiranja bio je olakšan zbog toga što je CP/M imao tri osnovne abstrakcije: CPP, BDOS, i BIOS. Dok je većina promjena za tvrtke koje su proizvodile CP/M kompatibilna računala događala u BIOS-u, tj. u programima koji su imali izravni dodir s sklopovljem.

Poznati kompjuteri s CP/M operativnim sistemom[uredi - уреди]

Propast CP/M[uredi - уреди]

Nakon donošenja zaključka o stvaranju IBM PC kompjutera 1980. godine korporacija IBM je krenula tražiti kompaniju od koje će kupiti operativni sistem. Prvi cilj im je bio Digital Research koji će odbiti poslovni dogovor nakon čega ga IBM sklapa s Microsoftom koji po sklopljenom dogovoru nabavlja MS-DOS čiju praktički osnovu čine programerske postavke, naredbe iz CP/M operativnog sistema, koji nakon ove svoje propale šanse počinje gubiti tržište i nestajati tako da je njegova posljednja verzija dovršena 1986. godine. Gary Kildall vlasnik i glavni programer Digital Research će uvidjevši posljedice svoje katastrofalne odluke koja je Microsoftu dala kompjuterski monopol postat alkoholičar i poginuti u barskoj tučnjavi 1994. godine.