Bagrem

Izvor: Wikipedia
Bagrem
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Potporodica: Faboideae
Rod: Robinia
Vrsta: R. pseudoacacia
Dvojno ime
Robinia pseudoacacia
L.
Područje života

Bagrem (lat. Robinia pseudoacacia) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae).

Rasprostranjenost[uredi - уреди]

Potječe iz jugoistočnog dijela SAD-a, ali se proširio na Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. U nekim područjima se smatra invazijskom vrstom. U Europu je prenesen 1601. godine. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija.

Izgled[uredi - уреди]

Raste u visinu do 25 m, a u debljinu do 90 cm. Kora je starijeg debla uzdužno izbrazdana. Izbojci su bridasti i goli. Palistići se pretvaraju u jake bodlje, oko 2 cm duge, uglavnom ravne, na bazi proširene i drvenaste. One su na svakoj strani pupa po jedna. List se sastoji od 9 do 25 eliptičnih, slabije dlakavih 3-5 cm dugih listića. Cvjetovi su bijeli i mirisavi, u grozdovima dugim 20 cm. Cvjeta u svibnju, poslije listanja. Mahuna je do 10 cm duga i gola, ima 4 do 10 sjemenki. Supke su ovalne. Optimalna zrelost se postiže oko 30 godine života. Drvo je žuto-smeđe boje i tvrdo, odlično je za ogrijev, gori polako, s jedva vidljivim dimom i postiže visoke temperature gorenja. Drvo je odlično i za izradu različitih predmeta. Time se u mladosti bavio i Abraham Lincoln. Zbog flavonoida, bagremovo drvo može preživjeti i 100 godina pod zemljom.

Bagremov med[uredi - уреди]

Bagremov ili akacijin med izrazito je svijetle žute boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporučuje se djeci i rekonvalescentima. Zbog svojih osobina ubraja se u najcijenjenije vrste meda. Pomaže kodnesanice, umiruje previše nadraženi živčani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i vrlo sporo kristalizira, zato što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Same pčele dobro i uspješno prezimuju, ako im se osigura zimovanje na bagremovu medu. Preporuča se uzimanje s čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije spavanja. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva biljka.

Toksičnost[uredi - уреди]

Svi dijelovi bagrema su otrovni, osim cvijetova. Kora je posebno otrovna. Posebno je otrovan za konje. Ako konj pojede dijelove bagrema, nakon sat vremena, javljaju se simptomi proljeva, slabosti, srčane aritmije, abdominalni bolovi i depresija. Potrebno je hitno pozvati veterinara.