Erozija

Izvor: Wikipedia
NegevWadi2009.JPG

Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena itd.) kroz uticaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije. Erozija je prirodni proces koji je u nekim slučajevima povećan kroz ljudske aktivnosti. Rezultati erozije su produbljivanje korita rijeka, najpoznatiji primjer erozije je kanjon rijeke Colorado u SAD-u, zatim pomicanje obale mora kao najzamjetljiviji rezultati (voda je veća sila od vjetra za pomicanje zemlje, jer ono što radi vjetar u pustinji s pijeskom ne zovemo erozijom). Erozija je razaranje postojeceg tla. Akumulacija je talozenje erozivnog materijala i otpada. Najcesce do erozije dolazi pomeranjem litosfernih ploca.

Vrste erozije[uredi - уреди]

Po svojoj suštini erozija može biti mehanička ili hemijska. Najrasprostranjeniji vid je mehanička erozija, kada sila deluje na stensku masu svojom kinetičkom energijom, dok se hemijska erozija odnosi na dejstvo vode na rastvorljive stenske mase (uglavnom karbonatne stene).

Erozija pod dejstvom jednog agensa skoro po pravilu izaziva aktiviranje drugog agensa i nove pojave erozije. Takva erozija se označava terminom izazvana erozija, a nastale pojave nazivaju se izazvane i prateće pojave.

Uzroci i mere protiv erozije[uredi - уреди]

Erozija je rasprostranjena pojava izazvana prirodnim procesima, ali na koju i čovek može uticati načinom korišćenja prostora (seča šuma, neadekvatna gradnja). Poljoprivredno zemljište je generalno podložnije eroziji od zemljišta pod prirodnom vegetacijom, što se može objasniti upotrebom poljoprivredne mehanizacije (oranje, tanjiranje) koja narušava strukturne veze u tlu i kida korenje biljaka koje očvršćavaju tlo.

Kao oblik zaštite od erozije, nakon gradnje, koriste se razne metode, kao što je na primer pošumljavanje prostora.

Literatura[uredi - уреди]

  1. Gavrilović S. 1972.Inženjering o bujičnim tokovima i eroziji. Beograd: časopis Izgradnja, Specijalno izdanje
  2. Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

Spoljašnje veze[uredi - уреди]