Araks

Izvor: Wikipedia
Araks
Aras, Արաքս, ‏ارس, Araz
Araks 02.jpg
Araks u Turskoj
Lokacija
Kontinenti Azija, Evropa
Države  Turska
 Armenija
 Azerbejdžan
 Iran
Gradovi Poldašt, Džolfa, Yaycı, Parsabad, Sabirabad
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
kod Erzuruma
~3000 m
39°20′54″N41°19′31″E
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
kod Sabirabada
-15 m
40°01′06″N48°27′13″E
Dužina 1072 km
Pritoke

desne: Zangmar, Sariso, Gotur, Hadžilar, Kalibar, Ilgena, Dare i Bala

lijeve: Gareso, Ahurian, Metsamor, Hrazdan, Azat, Vedi, Arpa, Vorotan, Vogddži, Megri, Hačin, Okči, Kuri i Kandlan
Ade ukupno 805
Hidrologija
Protok
  – srednji

285 m³/s
Sliv
  – površina
kaspijski
102.000 km²
Ulijeva se u rijeku Kuru
Građevinarstvo
Akumulacije Araško jezero, Hoda Afarin
Transport
Plovnost nije plovna
Karta
Arasrivermap.jpg
Karta porječja rijeke Araks

Araks ili Aras (tur. Aras, arm. Արաքս, per. ارس, aze. Araz) je sa dužinom od 1072 km i površinom sliva od 102.000 km² jedna od najvećih rijeka u Zakavkazju.

Hidrografija[uredi - уреди]

Rijeka izvire u istočnoj Turskoj, a onda dijelom čini granicu između Turske, Armenije, azerbajdžanske enklave Nahičevan i Irana. Posle se na teritoriji Azerbajdžana uliva u rijeku Kuru.

Historija[uredi - уреди]

Ovu rijeku u svojim djelima pominju Herodot i Vergilije. Po nekima ona odgovara reci Gihon koja se spominje u Bibliji. Rijeka Araks je početkom 19. vijeka (1813., 1828.) određena kao granica između Rusije i Irana.

Vanjske veze[uredi - уреди]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Araks koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.