Antidifamacijska liga

Izvor: Wikipedia
Antidifamacijska liga
Anti-Defamation League
Moto Zaustaviti difamaciju židovskog naroda…osigurati pravdu i pravedno postupanje prema svima.
Osnutak listopad 1913.
Vrsta građanska prava
Sjedište New York City, New York, Sjedinjene Države
Ravnatelj Abraham Foxman
Ključne osobe Sigmund Livingston (osnivač)
Robert Sugarman (tajnik)
Mrežno mjesto www.adl.org/

Antidifamacijska liga (ADL, engl. Anti-Defamation League) međunarodna je nevladina organizacija sa sjedištem u Sjedinjenim Državama. Opisujući se kao "prva nacionalna agencija za građanska prava i ljudske odnose", ADL tvrdi da se "bori protiv antisemitizma i svih oblika bigotnosti, brani demokratske ideale i štiti građanska prava za sve" i to kroz "informiranje, obrazovanje, zakonodavstvo i advokaturu."[1][2]

Od listopada 1913. godine kada ju je osnovao Neovisni red B'nai B'rith, židovska uslužna organizacija u Sjedinjenim Državama, njezina je izvorna misijska tvrdnja bila "zaustaviti, pozivima na razum i savjest te prema potrebi i na zakon, difamaciju židovskog naroda. Njezin je krajnji cilj osigurati pravdu i pošteni postupak prema svim sličnim građanima i zauvijek okončati nepravednu i nepoštenu diskriminaciju ili ponižavanje od bilo koje sekte ili skupine građana."[1] ADL ima 29 ureda u Sjedinjenim Državama i tri ureda u drugim zemljama, a sjedište je smješteno u New York Cityju. Abraham Foxman vrši dužnost nacionalnog ravnatelja u Sjedinjenim Državama od 1987. godine. Nacionalni tajnik u Sjedinjenim Državama je Robert Sugarman.

Počeci[uredi - уреди]

Od listopada 1913. godine kada je ligu utemeljio Sigmund Livingston, u ADL-ovoj povelji piše,

"Neposredni cilj Lige jest zaustaviti, pozivima na razum i savjest te po potrebi pozivima na zakon, difamaciju židovskog naroda. Njezina je krajnja svrha osigurati pravdu i pravedan postupak prema svim sličnim građanima i zauvijek okončati nepravednu i nepoštenu diskriminaciju ili ponižavanje od bilo koje sekte ili skupine građana."[1]

Livingston je osnovao ADL kao izravan odgovor na suđenje iz 1913. godine u kojem je Leo Frank, židovski upravitelj tvornice i B'nai B'rithov predsjednik podružnice u Georgiji, osuđen zbog ubojstva Mary Phagan, trinaestogodišnje radnice. Njegova je smrtna kazna izmijenjena zbog sumnje o njegovoj krivnji, no naposljetku ga je ubila linčerska rulja. Postumno mu je udijeljen oprost 1986. godine kao priznanje propusta Države Georgije da ga zaštiti.[3]

Ciljevi[uredi - уреди]

Iskazana svrha ADL-a jest borba protiv "antisemitizma i svih oblika bigotnosti (u Sjedinjenim Državam) i inozemstvu, borba protiv međunarodnog terorizma, ispitivanje korjenova mržnje, advokatura pred Kongresom Sjedinjenih Država, pomaganje žrtvama bigotnosti, razvijanje obrazovanih programa, te služenje kao javni resurs vladi, medijima, redarstvu i javnosti, sve prema cilju sprečavanja i smanjivanja mržnje."

Kroz povijest se ADL suprostavljao skupinama i pojedincima koje je smatrao antisemitskima i/ili rasističkima uključujući naciste, Ku Klux Klan, Henryja Forda, oca Charlesa Coughlina (vođu Kršćanskog fronta), pokret Kršćanski identitet, Njemačko-američki savez, neonaciste, pokret Američku miliciju i skinhede bijele moći (iako ADL priznaje da postoje također nerasistički skinhedi).[4][5] ADL tiska izvješća u raznim zemljama, izvješćujući o navodnim incidentima protužidovskih napada i propagande.

ADL tvrdi da neki oblici anticionizma i kritike Izraela prelaze crtu i zalaze u antisemitizam. Antidifamacijska liga tvrdi:

"Kritika pojedinih izraelskih akcija ili politika sama za sebe ne čini antisemitizam. Jamačno se suverena Država Izrael može legitimno kritizirati poput bilo koje druge zemlje u svijetu. Neporecivo je to što postoje oni čija se kritika Izraela ili "cionizma" rabi kao krinka antisemitizma."[6]

ADL dodjeljuje vlastitu nagradu hrabrosti za brigu u čast spasiocima židova tijekom ere holokausta.

ADL je tiskao popis "deset vodećih organizacija odgovornih za klevetanje Izraela u SAD-u" koji uključuje ANSWER, Međunarodni pokret solidarnosti, Židovski glas za mir zbog njegova poziva na BDS.[7]

U listopadu 2010. godine ADL je osudio primjedbe hahama Ovadije Yosefa da je jedina svrha nežidova bila služiti narodu Izraela.[8]

Odvojenost crkve od države[uredi - уреди]

Jedan od glavnih ADL-ovih fokusa jest religijska sloboda za ljude svih vjera.[9] U kontekstu javnih škola ADL je zauzeo stav da zbog toga što su kreacionizam i inteligentni dizajn religijska vjerovanja, a budući da je vlada zabranila poučavanje vjerovanja bilo koje religije, njih ne bi smjelo poučavati u prirodoslovnim predmetima: "Američki Ustav jamči prava Amerikanaca da vjeruju u religijske teorije kreacije (kao i u ostale teorije), ali ne dopušta njihovo poučavanje u prirodoslovnim predmetima javnih škola."[10] Slično tomu, ADL podupire pravni presedan da je neustavno da vlada postavlja Deset zapovijedi u sudnicama, školama i ostalim javnim mjestima: "Prava religijska sloboda označava slobodu od toga da vlada nameće religiju većini svojih građana."[11] ADL također osuđuje javnoškolski biblijski kurikulum koji je objavilo Nacionalno vijeće za biblijski kurikulum u javnim školama, navodeći da otvara "ozbiljne ustavne probleme" i "zagovara prihvaćanje biblijsku interpretaciju jedne vjerske tradicije nad drugom.[12] ADL se protivio Osmom prijedlogu i podupro Zakon Matthewa Sheparda.


Izvori[uredi - уреди]