Ainmuire mac Sétnai

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Ainmuire mac Sétnai (? -569), također poznat i kao Ainmire ili Ainmere, bio je veliki kralj Irske iz klana Cenél Conaill, ogranka dinastije Uí Néill. Bio je praunuk Conall Gulbana (u. 464), osnivača ogranka.[1] He ruled from 566-569.[2] odnosno prvi veliki kralj iz klana Cenél Conaill.

Prije nego što je postao kralj, Ainmere je bio saveznik velmoža i prinčeva iz sjevernog ogranka dinastije Uí Néill. To su bili Forggus mac Muirchertaig i njegov brat Domnall Ilchelgach (? -566) iz klana Cenél nEógain, kao i Ainmereov rođak Ninnid mac Dauach (član ogranka Cenél nDuach klana Cenél Conaill). Godine 544/547. je sudjelovao u bitci kod Slicech (suvremena Grofovija Sligo) u kojoj su sjeverni Uí Néill potukli vojsku dinastije Connachta na čelu sa kraljem Eógan Bélom.[3]

Godine 561. su se ti prinčevi Uí Néilla udružili sa Áed mac Echachom (u. 577), kraljem Connachta protiv dotadašnjeg velikog kralja Diarmait mac Cerbailla (u. 565) koji je pripadao južnom ogranku Uí Néilla. Porazili su ga u bitci kod Cúl Dreimnea (Sligo).[4] Prema analima, savez je potakao Sveti Columba, a cilj je bio da Diarmaita naslijede sjeverni Uí Néill.[5]

Godine 563. su sjeverni prinčevi u bitci kod Móin Dairi Lothaira porazili cruthinska plemena.[6] Time su teritoriju proširili do moderne grofovije Londonderry i rijeke Bann.[7] Ainmere je tada povratio zemlje izgubljene od njegovog osca Sétnaea.

Ainmere je mjesto velikog kralja naslijedio nakon smrti Domnalla Ilchelgacha 566.[8] Vladao je sve dok ga 59. nije ubio Fergus sin Néilléneov (u. 570) iz klana Cenél nEógain 569.[9] Tog Fergusa je sljedeće godine ubio Ainmereov sin Áed mac Ainmuirech (u. 598) koji je također postao veliki kralj.[10]

Ainmere je bio oženjen za Brigid ingen Cobthaig iz dinastije Uí Cheinnselaig sa kojom je imao sina Áeda.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Francis J.Byrne, Irish Kings and High-Kings, Table 4
  2. he is given a reign of 3 years in the Laud Synchronisms and the Book of Leinster
  3. Annals of Ulster AU 543.2, 547.1; Annals of Tigernach AT 542.2
  4. Annals of Ulster AU 561.1; Annals of Tigernach AT 560.1
  5. T.M. Charles-Edwards, Early Christian Ireland, pg.294-295, 510
  6. Annals of Ulster AU 563.1; Annals of Tigernach AT 562.2
  7. Byrne, pg.95
  8. Annals of Ulster AU 566.2; Annals of Tigernach AT 565.2
  9. Annals of Ulster AU 569.1; Annals of Tigernach AT 568.1
  10. Annals of Tigernach, AT 569.1

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]