Fínsnechta Fledach

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Fínsnechta Fledach mac Dúnchada (? - 695) bio je kralj Brege (današnja Grofovija Meath u Irskoj, i prema tradiciji, veliki kralj Irske. Fínsnechta je pripadao klanu Síl nÁedo Sláine Južnih Uí Néilla. Bio je unuk kralja Áed Sláinea, po kome je klan dobio ime.[1] Otac Dúnchad mu je umro 659.[2] Nadimak "Fledach" je značio "bogat" ili "veseo".

Na prijestolje je došao 675. godine nakon što je u bitci kod Aircheltre (danas neidentificirano mjesto) ubio svog rođaka i prethodnika Cenn Fáelada.[3] Fragmentary Annals of Ireland navodi da je Finsnechta podršku za svoj ustanak dobio svojom velikodušnošću; među pristašama se našao i Sveti Adomnán. Prema istom navodu je bio Cennov stjuard/regent, ali je nezadovoljan položejam, izazvao Cenna na bitku, u kojoj je Cenn poginuo.[4]

Godine 677. je u krvavoj bitci kod Loch Gabora (Lagore) porazio leinsterskog kralja.[5] Godine 680. je Finsnechta organizirao atentat na leinsterskog kralja Fiannamail mac Máele Tuilea.[6]

Prije toga je na sjeveru 676. godine uništio Ailech, centar suparničkog klana Cenél nEógain power.[7] Godine 679. se u bitci kod Taitliua borio protiv ulsterskog kralja Bécc Bairrche mac Blathmaica (u. 718),.[8]

U junu 685. se suočio sa jednom od prvih anglosaksonskih[] pohoda na Irsku. Ecgfrith, kralj Northumbrije, je poslao vojsku pod Berhtom da opustoši ravnicu Brege, središte Fínsnechtinog kraljevstva. Razlozi zbog kojih je došlo do sukoba nisu poznati. Northumbrijci su uzeli taoce, koji su godine 687. pušteni Adomnánovim posredovanjem.[9]

Prema irskoj sagi Bóroma ("Danak u stoci"), Fínsnechta Fledach je pokrenuo pohod na Leinster nakon što su Laigini odbili platiti tradicionalni danak u stoci. Tamošnji kralj Bran Mut mac Conaill (u. 693) je sakupio vojsku, ali je prijetoga poslao Svetog Mollinga (u. 697), opata Fernsa, da pregovara sa Fisnechtom. Opat je na prevaru od Fisnechte ishodio oprost od danka. Kada je Sveti Adomnan za to čuo, razbjesnio se i prokleo kralja rekavši da njegovi potomci nikada neće steći slavu. Finsnechta se zbog toga pokajao i odradio pokoru Adomnanu, koji mu je nakon toga oprostio.[10]

Godine 688. Fínsnechta je abdicirao sa prijestolja i postao redovnik. Njegovo monaštvo nije dugo potrajalo, pa se već 689. vratio na prijestolje. Historičari pretpostavljaju da je razlog bilo izbijanje građanskog rata među pripadnicima klana Síl nÁedo Sláine; Niall mac Cernaig Sotal (u. 701) iz ogranka Uí Chernaig (južna Brega) je 688. u bitci kod Imlech Picha porazio Congalach mac Conaing Cuirrea (u. 696) od sjeverne Brege. Sljedeće je godine Áed mac Dlúthaig (u. 701) iz ogranka Síl nDlúthaig ubio Diarmait Dian mac Airmetaig Cáecha, kralja Uisnecha iz Clann Cholmáina.[11]

Godine 695. je Finsnechta, zajedno sa sinom Bresalom ubijen od rođaka Áed mac Dlúthaiga i Congalach mac Conaing Cuirrea u Grellaigh Dollaithu. Prema Annals of Tigernach se to dogodilo u bitci, ali Fragmentary Annals of Ireland navode da je Finsnechtu u šatoru ubio Congalach.[12] Congalach je naslijedio Fínsnechtu kao kralj Brege, dok je Loingsech mac Óengusso iz klana Cenél Conaill Sjevernih Uí Néilla postao novi veliki kralj

Finsnechta je imao sina po imenu Aillil, koji je ubijen 718. Njegovi potomci, poznati kao Clan Fínsnechtai, poslije nisu igrali važnu ulogu u irskoj historiji.

Fínsnechta je historičarima zanimljiv zato što je Baile Chuind Chétchathaig, najstariji sačuvani popis velikih kraljeva Irske, sastavljen upravo za vrijeme njegove vladavine.

Fusnote[uredi | uredi kod]

  1. T.M. Charles-Edwards, Early Christian Ireland, Appendix II
  2. Annals of Ulster AU 659.1; Annals of Tigernach AT 655.5, 658.1
  3. Annals of the Four Masters navodi da se to dogodilo u Ui Maineu.
  4. Fragmentary Annals, FA 67
  5. Annals of Ulster AU 677.3
  6. Annals of Tigernach AT 680.3
  7. Annals of Ulster AU 676.4
  8. Annals of Tigernach AT 679.3
  9. Annals of Ulster AU 685.2; AU 687.5
  10. Bóroma Arhivirano 2008-05-07 na Wayback Machine-u at Dan Wiley's site on the Cycles of the Kings
  11. Annals of Ulster AU 688.3, 688.4, 689.2, 689.3
  12. Annals of Tigernach AT 695.1; Fragmentary Annals, FA 124

Literatura[uredi | uredi kod]