Máel Sechnaill mac Máele Ruanaid

Izvor: Wikipedia

Máel Sechnaill mac Máele Ruanaid (? - 27. novembar 862) bio je veliki kralj Irske. Ulsterski anali prilikom spomena njegove smrti koriste staroirsku titulu hÉrenn uile, što znači "kralj sve Irske", čime se Máel Sechnaill razlikuje od uobičajenih kraljeva Tare koji su "veliki kraljevi Irske" postali tek u kasnijim izvorima kao što su Annals of the Four Masters i Foras Feasa ar Éirinn Geoffreya Keatinga .

Máel Sechnaill je bio unuk Donnchad Midi mac Domnaill iz klana Clann Cholmáin, kralja Tare od 778 do 797. Njegov pradjed Domnall Midi je pak uspostavio dominaciju Clann Cholmaina među južnim Uí Néillima; uglavnom simbolička titula kralja Tare se izmjenjivala između Clann Cholmain i klana Cenél nEógain sjevernih Ui Neilla.

Máel Sechnaill je kraljem Midea, kao i klana Clann Cholmáin postao 845. godine nakon što je ubio svog brata Flanna. Kraljem Tare je postao 846. nakon smrti Niall Caille mac Áedaa iz klana Cenél nEógain, koji se utopio u rijeci Callan River blizu Armagha. Prije toga se u Irskim analima spominje 839. i 841. kada je ubio rođaka Diarmaita, sina Conchobar mac Donnchadaa, koji je pokušao svrgnuti Máel Sechnaillovog oca s prijestolja Midea.[1]

Prije Máel Sechnaillovog dolaska na vlast, Južni Uí Néill su bili razjedinjeni, a sve dok Niall Caille nije porazio Feidlimid mac Crimthainna, kralja Munstera kod Mag nÓchtaira (County Kildare) 841. godine, njihove zemlje su pustošene od strane Munstera.[2] Istovremeno je Irska postajala metom vikinških prepada, mada im je Niall Caille po svemu sudeći nanio poraz neposredno prije Máel Sechnaillovog dolaska na prijestolje.[3] Krajem 845. nordijski poglavica Thorgest ili Turgesius, je napao Clonmacnoise i Clonfert, ali ga je Máel Sechnaill zarobio i dao utopiti u jezeru Lough Owel.[4]

Maelovu vladavinu su obilježili stalni sukobi sa Vikinzima i Nordo-Gelima, ali je 852. zabilježen i značajan susret sa Matudán mac Muiredaigom, kraljem Ulstera, koji ga je priznao za "kralja Irske" i pomagao mu trupama u borbi protiv neprijatelja. Ljetopisi također govore o tome kako je vršio pohode na Osraige i njenog kralja Cerball mac Dúnlaingea, ali uglavnom bez uspjeha. Rat je riješen sporazumom o podjeli teritorija 859. Početkom 860-ih se borio protiv suparnika iz klana Ui Neill, Áed Findliatha.

Umro je prirodnom smrću. Aed Findliath je preuzeo titulu Velikog kralja, ali će nju kasnije preuzeti i Maelov sin Flan Sinna.


Fusnote[uredi - уреди]

  1. Notices at AU 839.6 and AU AU 841.2.
  2. Byrne, p.225; Herbert, pp. 62–63.
  3. Annals of Ulster [AU 845.6].
  4. AU 845.8.

Izvori[uredi - уреди]

  • A Popular History of Ireland: From the earliest period to Emancipation of the Catholics by Thomas D'Arcy McGee
  • Byrne, Francis John, Irish Kings and High-Kings. Batsford, London, 1973. ISBN 0-7134-5882-8
  • Herbert, Máire, "Ri Éirenn, Ri Alban: kingship and identity in the ninth and tenth centuries" in Simon Taylor (ed.), Kings, clerics and chronicles in Scotland 500–1297. Fourt Courts, Dublin, 2000. ISBN 1-85182-516-9
  • Ó Cróinín, Dáibhí, Early Medieval Ireland: 400–1200. Longman, London, 1995. ISBN 0-582-01565-0

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

Máel Sechnaill mac Máele Ruanaid
Kraljevske titule
Prethodi:
Fland mac Maele Ruanaid
Kralj Midea
845–862
Slijedi:
Lorcán mac Cathail
Prethodi:
Niall Caille
Veliki kralj Irske
846–862
Slijedi:
Áed Findliath