321. pne.
Izvor: Wikipedia
Godina 321. pne. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U rimskoj državi bila je poznata kao Godina konzulstva Kalvina i Kaudina (ili, rjeđe, godina 433. Ab urbe condita). Oznaka 321. pne. za ovu godinu se koristila od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala glavna metoda u zapadnoj Evropi sa označavanje godina.
| Gregorijanski | 321. pne. |
| Olimpijada | 114:3. – 114:4. |
| Ab urbe condita | 433 |
| Seleukidski | -9 – -8 |
| Islamski | 971 – 970 BH |
| Hebrejski | 3440 – 3441 |
| Bizantski | 5188 – 5189 |
| Koptski | -604 – -603 |
| Iranski | -942 – -941 BP |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | -264 – -263 |
| - Shaka Samvat | 243 – 244 |
| - Kali Yuga | 2781 – 2782 |
| Kineski | 2316 – 2317 |
| Holocenski kalendar | 9680 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
[uredi - уреди] Događaji
- Prvi rat dijadoha: Antipater, makedonski guverner Grčke, diže pobunu protiv Perdike, regenta koji vlada carstvom Aleksandra Velikog i u Malu Aziju šalje vojsku pod Antigonom i Kraterom kako bi porazili Eumena, Perdici vjernog satrapa Kapadokije.
- Prvi rat dijadoha: Perdika na čelu trupa iz središta Carstva pokreće pohod protiv Ptolemeja, guvernera Egipta. Pokušaji da se forsira Nil završavaju katastrofom i pobunom u Perdicinoj vojsci. Perdiku ubijaju njegovi oficiri na čelu s Pitonom te Ptolemeju predlažu da preuzme mjesto regenta. On to odbija i umjesto toga predlaže da regent postane Piton.
- Antigon i Krater uspijevaju potući Eumena, ali on bježi i sklonište pronalazi u Nori, tvrđavi na granici Kapadokije i Likaonije. Krater gine u bitci protiv Eumena.
- Antipater, Ptolemej i drugi dijadosi odlučuju Prvi rat dijadoha okončati imenovanjem novog regenta i podjelom satrapija koja bi trebala zamijeniti Perdikinu Babilonsku podjelu. Rezultat pregovora je sporazum u Triparadisu kojim je regentom imenovan Antipater. Ptolemeju je uz Egipat priznata i vlast nad Kirenom koju je bio osvojio. Ptolemej nastoji dodatno ojačati položaj savezom s Antipaterom, odnosno ženidbom za Antipaterovu treću kći Euridiku.
- Drugi samnitski rat: Samniti su toliko iscrpljeni ratom s Rimljanima da mole za mir. Rimski uvjeti su, međutim, toliko oštri da ih moraju odbiti i nastaviti rat.
- Drugi samnitski rat: Rimska vojska pod Spurijem Postumijem Albinom i Titom Veturijem Kalvinom prodire u Samnijum, ali u Kaudinskim prijevojima (Kaudij) kraj Beneventuma je Samniti opkoljavaju i dovode u beizgledan položaj. Konzuli su prisiljeni na predaju i sklapanje petogodišnjeg mira po uvjetima koje diktira samnitski vođa Gaj Poncije.
- Chandragupta Maurya, osnivač Maurijskog Carstva, sebe proglašava kraljem Magadhe.
[uredi - уреди] Rođenja
[uredi - уреди] Smrti
- Krater, makedonski general (r. cca. 370. pne.)
- Perdika, makedonski vojskovođa i regent nakon smrti Aleksandra Velikog (r. cca. 365. pne.)
- Zhou Xian Wang, kineski vladar dinastije Zhou