Babilonska podjela

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Babilonska podjela predstavlja podjelu Aleksandrovog carstva na satrapije, odnosno imenovanje novih satrapa koje se zbilo nakon Aleksandrove smrti 323. pne. Ona je predstavljala svojevrsni sporazum među njegovim generalima, odnosno nasljednicima kasnije poznatim kao dijadosi, a koji su se bili okupili na Aleksandrovoj samrtnoj postelji.

Prije nje je pitanje nasljedstva nad prijestoljem privremeno riješeno kompromisom koji je Eumen utanačio između dvije frakcije - jedne koju je vodio komandant pješadije Meleagar, a koja je htjela da prijestonasljednik postane Aleksandrov stariji ali nezakoniti brat Aridej ili nezakoniti sin Heraklo; te druge koju je vodio komandant konjice Perdika, a koja je htjela da se novi kraljem proglasi nerođeno dijete koju je tada nosila Aleksandrova udovica Roksana. Dogovoreno je kako će Aridej postati kralj pod imenom Filip III, ali će prijestolje morati dijeliti s Roksaninim djetetom ako bude sin (koji se rodio i dobio ime Aleksandar IV). Dok sin ne naraste, kao regent će u njegovo vrijeme vladati Perdika.

Taj je aranžman Perdici omogućio da de facto postane nasljednikom i gospodarom carstva, a što je on odmah iskoristio kako bi slaboumnog Filipa nagovorio da mu dozvoli likvidaciju Meleagara i njegovih pristaša. Nakon toga je Perdika krenuo dijeliti satrapije Aleksandrovim generalima, nastojeći prije svega osigurati svoj položaj.

Podjela[uredi | uredi kod]

Perdika je prilikom podjele uglavnom očuvao dotadašnje ahemenidsko ustrojstvo carstva, a iz praktičkih razloga nije dirao u kadrovska rješenja koja je Aleksandar bio ostavio na istoku carstva. Najvažnija je, međutim, bila odluka da se satrapija Medija, koja je zbog puteva koji vode sa zapada na istok, imala najveću stratešku važnost podijeli. Perdika je smatrao da se ona ne smije ostaviti jednom satrapu, jer bi on postao previše moćan. Zato je Medija podijeljena na Veliku i Malu, te dobila zasebne satrape.

Evropa[uredi | uredi kod]

Mala Azija[uredi | uredi kod]

Afrika[uredi | uredi kod]

Zapadna Azija[uredi | uredi kod]

Centralna Azija[uredi | uredi kod]

Posljedice[uredi | uredi kod]

Iako je samo dvije godine kasnije u Triparadisu određena nova podjela carstva, odluke u Babilonu su imale dalekosežne posljedice.

Prije svega, odluka da se Egipat prepusti Ptolemeju je omogućio da se ta oblast prva osamostali, odnosno kao Ptolomejski Egipat postane velika sila i jedno od najvažnijih kulturnih središta antika|antičkog svijeta, odnosno najdugovječnija od svih helenističkih država.

Podjela Medije na Veliku i Malu je, pak, također omogućila da se dio Aleksandrovog carstva osamostali, ovaj put pod domaćim vladarem Atropatom koji je postepeno obnovio zoroastričke tradicije, ali i stvorio oblast s posebnim identitetom od koga potiče suvremena država Azerbejdžan.

Izvori[uredi | uredi kod]