Samniti
Samniti su bili plemena koja su naseljavali Samnijum, zemlju na jugu Apenina, u Italiji. Samniti su se dugo borili protiv Rimljana za prevlast na jugu Italije tokom Samnitskih ratova:
- Prvi samnitski rat vođen je od 343—341. godine pne.,
- Drugi samnitski rat vođen je 326—304. godine pne. Godine 321. Rimljani su doživjeli težak poraz u Kaudinskom klancu.
- Nakon Trećeg samnitskog rata (298—291. godine pne.) iz koga su Rimljani izašli kao pobjednici, moć Samnita bila je slomljena i ostali su lojalni Rimu sve do ustanka Savezničkom ratu (90—88. godine pne.) koji je završen dodjelom punog građanskog prava Samnitima.
Teritorija[uredi | uredi kod]
Na svom vrhuncu, Samniti su zauzimali prostor Apenina između današnjih regija Italije Abruzzo, Molise, Kampanija i Apulija. Precizne granice nikada nisu bila jasno određene i često se definiraju tokovima rijeka Sangro, Volturno, Biferno i Trigno.
Tokom većeg dijela svoje historije, Samniti nisu imali izlaz na more jer su ih u tome spriječavali susjedna plemena i narodi. Doduše, u jednom periodu uspjeli su izbiti na obje strane Apeninskog poluostrva. Na obali Tirenskog mora imali su svoje baze oko Pompeja.
Plemena[uredi | uredi kod]
Samnite su sačinjavala četiri glavna plemena:
- Pentri, u centralnom dijelu,
- Carricini, na sjeveru,
- Caudini, na jugozapadu i
- Irpini na jugu.
Samniti su se uglavnom bavili uzgojem ovaca i bili su hrabri ratnici. Nerijetko su se borili kao plaćenici u drugim vojskama. Rim je vodio nekoliko ratova protiv Samnita i naposljetku, 82. godine pne. rimski diktator Lucius Cornelius Sulla ih je gotovo uništio.