Šesnaest kraljevstava

Izvor: Wikipedia
Šesnaest kraljevstava
Tradicionalni kineski 十六國
Pojednostavljeni kineski 十六国
Historija Kine
Historija Kine
DREVNA
3 Suverena & 5 Careva
Dinastija Xia 2100–1600 pne.
Dinastija Shang 1600–1046 pne.
Dinastija Zhou 1045–256 pne.
 Zapadni Zhou
 Istočni Zhou
   Period Proljeća i Jeseni
   Period Zaraćenih država
CARSKA
Dinastija Qin 221 pne.–206 pne.
Dinastija Han 206 pne.–220 n.e.
  Zapadni Han
  Dinastija Xin
  Istočni Han
Tri kraljevstva 220–280
  Wei, Shu & Wu
Dinastija Jin 265–420
  Zapadni Jin 16 kraljevstava
304–439
  Istočni Jin
Južne & Sjeverne dinastije
420–589
Dinastija Sui 581–618
Dinastija Tang 618–907
  ( Drugi Zhou 690–705 )
5 dinastija &
10 kraljevstava

907–960
Dinastija Liao
907–1125
Dinastija Song
960–1279
  Sjeverni Song Z. Xia
  Južni Song Jin
Dinastija Yuan 1271–1368
Dinastija Ming 1368–1644
Dinastija Qing 1644–1911
MODERNA
Republika Kina 1912–1949
Narodna Republika
Kina

1949–
Republika
K;ina
(Tajvan)
1945–

Šesnaest kraljevstava, također Šesnaest država, je naziv za niz kratkotrajnih država koje su postojale na području Kine od 304. do 439. One su nastale nakon što je u Wu Hu ustanku 316. došlo do kolapsa vlasti dinastije Jin čiji su se ostaci povukli na područje južne Kine. Period je formalno završio 439. kada je područje Sjeverne Kine ujedinjeno pod vlašću dinastije Sjeverni Wei.

Izraz "Šesnaest kraljevstava" se prvi put upotrijebio Cui Hong u svojoj knjizi Shiliuguo Chunqiu (Anali Proljeća i Jeseni Šesnaest kraljevstava) te ga je koristio za sljedeće države: Han Zhao, Kasniji Zhao, Cheng Han, Raniji Liang, Kasniji Liang, Sjeverni Liang, Zapadni Liáng, Južni Liang, Raniji Yan, Kasniji Yan, Sjeverni Yan, Južni Yan, Raniji Qin, Kasniji Qin i Zapadni Qin te Xia. Kasniji historičari su ga koristili i za druge države koje su postojale u periodu od 304. do 439.

Gotovi svi vladari tih država su pripadali Wu Hu narodima, ali su se nazivali carevima. Četiri od šesnaest država su, pak, formirali Kinezi, a to su Sjeverni Yan, Zapadni Liang, Raniji Liang i država Wei. Mnoge od tih država nisu bile formalnopravno samostalne, odnosno nalazile su se u vazalnom odnosu sa drugim državama pa je tako Raniji Liang bio vazal dinastije Jin. Iako je osnovana u istom periodu, država Sjeverni Wei se tradicionalno ne smatra dijelom Šesnaest kraljevstava.

Kratki historijski pregled[uredi - уреди]

Prije perioda Šesnaest kraljevstava je nad tadašnjim Kineskim Carstvom vlast držala dinastija Jin. Među njenim članovima su, međutim, izbili žestoki sukobi za vlast kasnije poznati kao Rat Osam prinčeva (291 - 307), a koji su za posljedicu imali opustošenje velikih dijelova sjeverne Kine, na koje su se doselili Wu Hu nomadi, dijelom da bi služili kao najamnici u vojskama zaraćenih prinčeva. Jedan od njihovih vođa, Liu Yan, koji je kao vazal vladao Xiongnuima u današnjoj provinciji Shanxi, je godine 304. iskoristio slabost kineske vlasti kako bi proglasio nezavisnost i osnovao državu Han Zhao, koje se smatra prvim od Šesnaest kraljevstava. Dinastija Jin ne samo da nije uspjela ugušiti ovu pobunu, nego je Liu Yan, prije svega koristeći vojnički talent Shi Lea, vazalnog vojskovođe iz naroda Jie, njoj nanio katastrofalni poraz kod Yongjie, a koji je za posljedicu imao gubitak prijestolnice Luoyang, a nekoliko godina kasnije i Chang'ana. Dva cara su zarobljena i kasnije likvidirani, a preživjeli članovi dinastije su se povukli na jug gdje su osnovali tzv. Istočnu dinastiju Jin. Odatle će sljedećih nekoliko decenija pokušavati povratiti vlast nad sjevernom Kinom, ali bez nekih većih ili trajnijih rezultata.

Kina godine 376. godine; područja države Raniji Qin označena plavo; područja dinastije Jin označena žuto

Država Han Zhao, međutim, nije uspjela nametnuti svoju hegemoniju drugim Wu Hu narodima i entitetima, uključujući Shi Lea koji je godine 329. uništio Han Zhao i osnovao državu Kasniji Zhao, prvu koja je, iako privremeno i uz mnogo nasilja, uspjela ujediniti nekadašnja carska područja sjeverne Kine. Shi Leove metode vladavine su, međutim, izazvale omraženost Jiea kako među drugim Wu Hu narodima, tako i među na sjeveru preostalim Kinezima koji su postali njegovi podanici. Shi Leova smrt i krvava borba za vlast među njegovim nasljednicima je dala priliku kineskom velikodostojniku Ran Minu da 350. preuzme vlast, osnuje državu Ran Wei i otpočne kratkotrajni, ali krvavi rat protiv Jiea u kome je taj narod gotovo istrijebljen, i koji se smatra jednim od prvih zabilježenih genocida u svjetskoj historiji.

Ran Wei, međutim, nije imala snage da se suprotstavi drugim Wu Hu narodima, prije svega Xianbeima na sjeveroistoku, koji su pod klanom Murong osnovali državu Raniji Yan, kao i Dijevima sa zapada koji su osnovali državu Raniji Qin. Između ta dva entiteta se sljedećih nekoliko decenija vodila borba za prevlast nad sjevernom Kinom. Na kraju je kao pobjednik iz te borbe, koristeći dijelom i unutrašnje sukobe u Ranijem Yanu, izašao Fu Jian, vladar Ranijeg Qina, koji je godine 370. uništio i anektirao Raniji Yan, a do godine 376. pokorio ne samo područje Sjeverne, nego i dio Jugozapadne Kine.

Pokušaj Fu Jiana da uništi dinastiju Jin i tako ponovno ujedini Kinu pod svojom vlašću je, pak, godine 383. doživio katastrofalan neuspjeh u bitci na rijeci Fei. To je bio signal za dotadašnje podanike njegove države da dignu sveopći ustanak, koji je za rezultat imao naglo slabljenje države Raniji Qin, odnosno početak novog perioda nestabilnosti i stalnih ratova između manjih entiteta koji su pokušali postati njegovim nasljednicima. Tu je situaciju djelomično iskoristila dinastija Jin koja je početkom 5. vijeka uspjela povratiti prije sto godina izgubljena područja južno od Žute rijeke, ali i dotada marginalizirani Xianbei klan Tuoba koji je 386. na području današnje Unutrašnje Mongolije osnovao državu poznatu kao Sjeverni Wei. Njeni vladari su postepeno porazili sve Wu Hu suparnike, a godine 439. kada je na krajnjem zapadu Kine likvidirana država Sjeverni Liang je cijela sjeverna Kina stavljena pod njenu vlast. Time je okončan dugi period nasilja i nestabilnosti, a Kina, iako još uvijek razjedinjena ušla u nešto mirnije doba koje će biti poznato kao period Južnih i Sjevernih dinastija.

Izvori[uredi - уреди]

  • Shiliuguo Chunqiu
  • Li Bo, Zheng Yin, "5000 years of Chinese history", Inner Mongolian People's publishing corp , ISBN 7-204-04420-7, 2001.
Prethodi:
Zapadna dinastija Jin
Dinastije u kineskoj historiji
304 – 439
Slijedi:
Južne i Sjeverne dinastije