Đurđevak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Đurđevak
Naučna klasifikacija
Carstvo: Biljke (Plantae)
Divizija: Skrivenosemenice (Magnoliophyta)
Razred: Monokotiledone biljke (Liliopsida)
Red: Asparagales
Porodica: Ruscaceae
Rod: Convallaria
Vrsta: C. majalis

Đurđevak (lat. Convallaria majalis, takođe poznat i kao đurđica, šmarnica ili đurđevac), ima zvonaste bele mirisne cvetove, viseće i rasporećene u grozdovima. Svaki cvet sastoji se iz šest listova perijanta. Cveta u maju. Tamnozeleni kopljasti listovi, obično po dva-tri, obavijaju cvetnu dršku cele sezone, sve do jeseni. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivač tla i može se koristiti za sadnju na senovitim mestima i na umereno plodnim zemljištima. Pogodna je za ivičnjake, kamenjare. Đurđevak se brzo širi i pokriva tlo zahvaljujući rizomu, kojim se razmnožava.

Ilustracija iz 19. veka

Đurđevak ima debeo rizom, člankovit, beličast i horizontalan. Iz njega se razvija 1-3, a najčešće 2 lista, koji su na dugoj peteljci, i cvetna stabljika koja je kraća od listova. Svi delovi đurđevka su ljutog i gorkog ukusa. Plod je crvena bobica oko 8mm u promeru, sadrži 2-6 plavih semenki. Raste u senovitim belogoričnim šumama, posebno u hrastovim, u šikarama, brdskim livadama, a uzgaja se i oko kuće.

Upotreba[uredi | uredi kod]

Koristi se u službenoj medicini za lečenje srčanih bolesti, reguliše rad srca, jača ga, ublažava grčeve i deluje povoljno na krvne sudove. Sadrži otrovne glikozide i alkaloide. Danas farmaceutska industrija proizvodi velik broj preparata na bazi đurđevka. Koristi se cela biljka, cvetovi, lišće i koren. Đurđevak je na mnogim mestima proređen zbog prevelikog iskorišćivanja. Ipak, zahvaljujući brzom vegetativnom razmnožavanju retko dolazi do istrebljenja.

Dejstvo se ogleda u pojačanom izlučivanju mokraće, naročito kod srčanih bolesnika nervoznog stanja. Za lečenje srčanih nervoza kombinuje se sa tinkturom valerijane. Bere se cvet i lišće, list dužine 2–3 cm, a cvet dužine do 1 cm. Sveža biljka je lekovitija i postojanija i jače deluje.

Lekovito delovanje[uredi | uredi kod]

Lekoviti deo biljke: Koristi se cela biljka, cvetovi lišće i koren

U Nemačkoj se upotrebljava voda Hartman za paralizu – (Aquaapcplectica Hartmani – za tu vodu Hartman sakupljaju se cvetovi posle zalaska sunca, suše se i kuva se čaj. U Engleskoj se cvetna voda đurđevka zove «Zlatna voda» - (Aquaaurea), i dugo se vremena upotrebljavala za lečenje živaca, protiv glavobolje i kao sredstvo preventivno kod zaraznih bolesti i epidemija. Cvet se upotrebljava kod vodene bolesti, bolesti srca, epilepsije, apoplektičkog udara (moždani udar – kap), a u narodnoj medicini se upotrebljava u obliku tinkture u rastvoru alkohola ili votke i to cvet, kao umirujuće sredstvo i za smanjivanje bolova i kod upalnih procesa.

Otrovnost[uredi | uredi kod]

Đurđevak sadrži otrovne glikozide (konvalatoksin) i alkaloide.[1][2] Ne smeju ga brati trudnice i deca, a posle kontakta sa njim moraju se dobro oprati ruke. Znaci trovanja su: gađenje, povraćanje praćeno jakim bolovima, dijareja, nesvestica, jaka glavobolja, zujanje u ušima, poremećaj vida, raširene zenice, snažno znojenje i sve usporeniji rad srca. Smrtna doza konvalatoksina za morsko prase iznosi 0.43 mg/kg.[2]

Napomena[uredi | uredi kod]

  • Članak je velikim delom preuzet sa sajta www.herbateka.com, sa ove stranice. Dozvolu za korišćenje materjala sa ovoga sajta možete videti ovde.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „ĐURĐEVAK - Convallaria majalis”. www.herbateka.eu. Arhivirano iz originala na datum 2011-09-22. Pristupljeno 14. 9. 2011. 
  2. 2,0 2,1 Šimon Đarmati, Hemija opasnih materijala, Viša politehnička škola, 2006.

Literatura[uredi | uredi kod]

Vandepitte, Katrien; De Meyer, Tim; Jacquemyn, Hans (February 2013). „The impact of extensive clonal growth on fine-scale mating patterns: a full paternity analysis of a lily-of-the-valley population (Convallaria majalis)”. Annals of Botany 111: 623-628. DOI:10.1093/aob/mct024. 

  • Frederick H. Utech: Convallaria. In: Flora of North America. Volume 26, 2002, S. 205. (online)
  • Liang Songyun (梁松筠), Minoru N. Tamura: Flora of China. Volume 24, 2000, S. 234. Die monotypische Gattung Convallaria. (Abschnitt Beschreibung)
  • Angelika Lüttig, Juliane Kasten: Hagebutte & Co. Blüten, Früchte und Ausbreitung europäischer Pflanzen Fauna, Nottuln 2003, ISBN 3-935980-90-6.
  • Peter Schmersahl: Das Maiglöckchen – Symbol des Arztes, der Maria und der Liebe. In: Deutsche Apotheker Zeitung. 140, 2056, 2000.
  • Werner Rothmaler (Begr.): Exkursionsflora von Deutschland. Gefäßpflanzen, Grundband. Spektrum-Verlag, Heidelberg 2002, ISBN 3-8274-1359-1.
  • Gerhard K. F. Stinglwagner, Ilse Haseder, Reinhold Erlbeck: Das Kosmos Wald-und Forstlexikon. Kosmos, Stuttgart 2005, ISBN 3-440-10375-7.
  • Ruprecht Düll, Herfried Kutzelnigg: Taschenlexikon der Pflanzen Deutschlands, Quelle & Meyer Verlag, Wiebelsheim 2006, ISBN 3-494-01397-7, S. 141 f.) (online)
  • Lutz Roth, Max Daunderer, Kurt Kormann: Giftpflanzen – Pflanzengifte. 6., überarbeitete Auflage, Sonderausgabe, Nikol, Hamburg 2012, ISBN 978-3-86820-009-6.
  • Ingrid und Peter Schönfelder: Das neue Buch der Heilpflanzen. Kosmos, Stuttgart 2011, ISBN 978-3-440-12932-6
  • Gernot Rath: Die Convallaria majalis. Ihr Weg durch die Geschichte. Madaus, Köln 1959.
  • Gerhard Eis, Hans Josef Vermeer. Gabriel von Lebenstein: „Von den gebrannten Wässern“. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft, Stuttgart 1965, ISBN 978-3-8047-0113-7 (= Veröffentlichungen der Internationalen Gesellschaft für Geschichte der Pharmazie, Neue Folge, Band 27).
  • Вавилова Л.П. (1997). Интродукция и приёмы культуры цветочно-декоративных растений. Опыт выращивания и выгонки ландыша. М.: Наука. str. 168. 
  • Губанов, И. А. и др. 345. Convallaria majalis L. — Ландыш майский // Иллюстрированный определитель растений Средней России. В 3 т. — М.: Т-во науч. изд. КМК, Ин-т технолог. иссл., 2002. — Т. 1. Папоротники, хвощи, плауны, голосеменные, покрытосеменные (однодольные). — С. 455. — ISBN 8-87317-091-6 Uneseni ISBN nije važeći..
  • Жизнь растений. В 6-ти т. Т. 6. Цветковые растения / Под ред. А. Л. Тахтаджяна. — М.: Просвещение, 1982. — С. 163—164.
  • Кнорринг О. Э. Род 293. Ландыш — Convallaria L. // Флора СССР. В 30 т. / Гл. ред. и ред. тома акад. В. Л. Комаров. — М.—Л.: Изд-во АН СССР, 1935. — Т. IV. — С. 467—468. — 760 + XXX с. — 5175 экз.
  • Poucher, W. A. Perfumes, cosmetics and soaps. — vol. 2. — London : Chapman and Hall Ltd. — 1959

Vanjske veze[uredi | uredi kod]