Zazaki jezik
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Zazaki | ||
|---|---|---|
 |
||
| Govori se u |  Turska |
|
| Region | Anatolija | |
| Ukupno govornici | 1,5 – 2,5 milijuna | |
| Jezička porodica | Indoevropski
|
|
| Jezički kodovi | ||
| ISO 639-1 | Nema | |
| ISO 639-2 | zza | |
| ISO 639-3 | zza – Zazaki | |
| Napomena: Ova stranica može sadržavati IPA fonetske simbole u Unicodeu. | ||
Zazaki (ISO 639-3: zza) iranski makrojezik kojim govori do 2,5 milijuna ljudi u Aziji i Evropi, pretežno u Anatoliji odnosno azijskom dijelu Turske i nešto iseljenika u Njemačkoj.
Zazaki obuhvaća dva narječja: južni zazaki ili dimli (1,5 do 2,5 milijuna) sa narječjima sivereki, kori, hazzu (hazo), motki (moti) i dumbuli (dumbeli); sjeverni zazaki ili kirmanjki (140.000) s narječjima tunceli i varto[1]. Pripadnici etničke grupe zovu se Zaza.
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]
- Blau, Gurani et Zaza in R. Schmitt, ed., Compendium Linguarum Iranicarum, Wiesbaden, 1989, ISBN 3-88226-413-6, str. 336–40
- Brigitte Werner. (2007) "Features of Bilingualism in the Zaza Community" Marburg, Germany.
- Paul, Ludwig. (1998) "The Position of Zazaki Among West Iranian languages" University of Hamburg.
- Larson, Richard. and Yamakido, Hiroko. (2006) "Zazaki as Double Case-Marking" Stony Brook University; University of Arizona.
- Lynn Todd, Terry. (1985) "A Grammar of Dimili" University of Michigan.
- Mesut Keskin, Zur dialektalen Gliederung des Zazaki. Magisterarbeit, Frankfurt 2008. (PDF)
- Gippert, Jost. (1996) "Historical Development of Zazaki" University of Frankfurt.
- Gajewski, Jon. (2003) "Evidentiality in Zazaki" Massachusetts Institute of Technology.
- Gajewski, Jon. (2004) "Zazaki Notes" Massachusetts Institute of Technology.
