Zauzimanje Oppenheima

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zauzimanje Oppenheima
Deo Tridesetogodišnjeg rata
Wenceslas Hollar - Capture of Oppenheim.jpg
Zauzimanje Oppenheima; autor: Wenzel Hollar.
Vrijeme:14. septembar 1620
Mjesto:Oppenheim, Elektorat Falačka
(današnja Njemačka)
Rezultat: odlučujuća španska pobjeda[1][2]
Sukobljene strane
Elektorat Falačka Španija Španija
Komandanti i vođe
Joachim Ernst Španija Ambrosio Spinola
Snaga
24.000 ljudi (Joachim Ernst)
1.000 (garnizon u Oppenheimu)[1]
22.000 ljudi[3]
Žrtve i gubici
nekoliko mrtvih i ranjenih
800–1000 zarobljenih[4]
neznatni[4]

Zauzimanje Oppenheima se dogodilo 14. septembra 1620. godine kada su za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata španske trupe pod zapovjedništvom Ambroggia Spinole osvojile njemački grad Oppenheim, tada pod vlasću protestantskog falačkog izbornog kneza Friedricha V. Do nje je došlo nakon što je Španija ušla u rat kako bi pomogla katoličkom rimsko-njemačkom caru Ferdinandu II u borbi protiv Friedricha koji je vodio pobunjene protestantske knezove u Carstvu. Spinola je sa svojom vojskom bio krenuo iz Španske Nizozemske (današnja Belgija) i uglavnom nije nailazio na otpor. Na obali Rajne mu se, međutim, suprotstavila velika protestantska vojska pod vodstvom Joachima Ernsta od Brandenburg-Ansbacha. Spinola je zbog toga pokrenuo manevar u svrhu fingiranja napada na Worms, a zbog čega je Joachim Ernst tamo poslao vojsku, ostavivši relativno slab garnizon u Oppenheimu. Spinola je potom noćnim maršem stigao pod zidine Oppenheima i pokrenuo napad u zoru. Branitelji su nakon relativno kratke borbe kapitulirali. Zauzimanje Oppenheima je bilo značajno ne samo zato što su Španci osigurali prijelaz preko Rajne, nego su u relativno bogatom gradu (koji će pod svojim nadzorom držati do 1632. godine) sebi osigurali namirnice i zimske kvartire čime su stvoreni preduvjeti za uspješni nastavak kampanje u Falačkoj sljedeće godine.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 Ibarra p.364
  2. Robert Watson p.494 "In the six months following, the Spaniards captured more than 30 towns and castles along the Lower Palatinate."
  3. Ibarra p.354
  4. 4,0 4,1 Francisco de Ibarra p.364

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Francisco de Ibarra: Relación de las campañas del Bajo Palatinado. Published on L' Espagne au XVIe et au XVIIe siècle documents historiques et littéraires. Heilbronn: Henninger 1878.
  • Robert Watson: The history of the reign of Philip the Third, King of Spain. Print. for Messrs. Price, Whitestone, W. Watson. 1783.