Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa
20 GODINA OTVORENIH I ODRŽIVIH MEDIJA - Wikipedia + Creative Commons
Bez obzira na to zanimaju li vas enciklopedistika, participativnost, otvoreni sadržaji ili otvoreni software/kod, trebala bi vas zaintrigirati činjenica da je Wikipedija navršila 20 godina i da kontinuirano spada među 20 najpopularnijih internetskih stranica (često među prvih pet) kao jedina neprofitna, dok su se svi ostali „uspješnici” izmijenili. Podacima Wikipedije (i njene baze Wikidata.org) služe se svi veliki internetski pretraživači, od Googlea i Facebooka do Appleove Siri i Amazonove Alexe, a njezin MediaWiki software koriste i mnogi drugi projekti za internetsko publiciranje ili unutarnje baze znanja od UN agencija, preko sveučilišta do komunalnih i hobističkih projekata.
U našem govornom području HrW_inicijativa ima za cilj raditi na pitanjima vidljivosti, raznovrsnosti i relevantnosti otvorenih i besplatnih online sadržaja, ali i šire djelovati kroz informiranje, osnaživanje, inspiriranje i educiranje raznovrsnih socijalnih grupa — osobito onih iz civilnog sektora, akademskih krugova, alternativne kulture i kulture mladih. Njen projekt OOM nastao je relativno spontano (unutar S.u. Klubtura) nakon kratkog istraživanja i koordiniranja udruga koje su u svom djelovanju imale relevantna iskustva i agende: Multimedijalni institut (Zagreb) kao promotor_ica otvorenog koda i sadržaja te pionir_ka i lokalizator_ka Creative Commons sustava licenciranja za Hrvatsku (također 20+ godina), kao i udruga s povijesti medijskoga aktivizma i online kulture; PaRITER (Rijeka) s iskustvima u promociji, edukaciji i podršci radu na temu rodne zastupljenosti, kao i u uređivanju wikipedijskih stranica; queerANarchive (Split) posvećen_a mapiranju znanja i perspektiva iz queer povijesti.
Na radionicama dijelimo osnovne informacije popraćene temeljnim praksama. Istovremeno otvaramo i neke specifične, „ekspertne” meta-rasprave o odnosima i praksama zajednica, odnosno tzv. 'Community of Practice' u Wiki (eko)sustavima, koje nisu očite i lako razumljive, a tiču se (samo)kritike i potencijala za inovacije. Nije nam cilj približiti pojedince samo tehnologiji, sadržajima ili postojećim zajednicama korisnika, već i obratno. Praksu vratiti njezinoj kritici, potaknuti samorefleksiju i pomicati etablirane metode rada s tehnologijom, da budu bliža nama i primjerenija našim potrebama jer su (pre)često neadresirane ili marginalizirane u ime "idealnih" normi i tzv. „mainstream” korisnika, za koje je upitno postoje li ili su samo rezultat statističke normalizacije istraživanja potrošačkih navika.
Wikipediju su u početku dominantno oblikovali pojedinci_ke s određenim privilegijama, što se reflektira i na sadržaj i na način rada i organiziranja. To otvara pitanja kako diverzificirati demografsku sliku Wikipedijine zajednice, njezin sadržaj i organizaciju? Pitanje je moguće dodatno izoštriti - kako decentralizirati Anglofone, Bijele, Heteronormativne, Muške, Srednjoklasne, Srednjovječne, Ableističke i druge norme, bez da se adresiraju pojedinačno, odvojene jedna od druge, i ne nužno navedenim redoslijedom.
Važno je uključiti što više različitih grupa i pojedinaca_ki, iskustava i praksi i to na što više načina. Ovaj je rad pokušaj da se uvedu neka iskustva dijeljenoga znanja u digitalnu mrežu solidarnosti i zajedničkih digitalnih dobara, koristeći iskustva i resurse Wikipedije, njezinih sestrinskih, Wikimedijinih projekata, liberalnih CreativeCommons i GNU GPL licenci te drugih alata, servisa i metoda.
Baš u 2021. godini Zaklada Wikimedija, koja infrastrukturno opslužuje sve Wikimedijine projekte, pravno zastupa i održava resurse oko Wikipedije i Wikimedije, donosi Universal Code of Conduct (koji štiti pojedince i manjine) u nadi da izjednači ili bar osnaži i podrži veće i raznovrsnije, te ravnopravnije sudjelovanje. Wikipedija na hrvatskom jeziku napunila je nedavno 18 godina i napokon se popravlja na područjima sadržaja, upravljanja, diskriminacije i participacije, nakon bar decenije stagnacije zagrižena u nacionalizmu (napomena: sve wikipedije su globalne i jezične instance nisu nacionalni projekti).
HrW i OOM projektni partneri u fokusu imaju rodnu pravdu, LGBTIQ+ socijalizaciju i medijsku kulturu. Cilj su kako vidljivost tema tako i osnaživanje grupa i pojedinki_aca kroz medijsku edukaciju, koordinaciju, suradnju i samodokumentiranje kulture i aktivizma. Organizacije će primjenjivati queer i feminističke metode rada koje prakticiraju progresivne inicijative poput ART+FEMINISM, a koje uključuju skrb-brigu za jednaku dostupnost i ugodnu atmosferu, kao i za sigurne prostore i check-in pristupe za grupe koje su ranjive, izložene traumatičnim iskustvima ili diskriminaciji. U vrijeme pandemije ranjive su osobe u dodatnom stresu zbog nemogućnosti fizičke socijalizacije, a korporativne socijalne mreže često više odmažu nego koriste. Stjecanje medijskih i metodoloških vještina dijeljenja znanja i iskustava u zajednici na siguran i ugodan način, koristeći nekomercijalne i održive tehnologije (bez algoritamskih manipulacija!), a po principima uključivosti i u svrhu osnaživanja, često ima emancipirajuće i inspirirajuće efekte na pojedince_ke i zajednicu. Pridružite se!
Prva verzija ovog eseja objavljena je u 20. broju fanzina "Beta Vulgaris" s uvodom: Udruga queerANarchive početkom je 2020. godine pristupila HrW projektu i inicijativi koja se bavi Wiki kulturom i edukacijom te je u Splitu održala radionicu „ABC - HrW o Wikipediji i Wikimedijima” u sklopu projektnih suradnji Saveza udruga Klubtura i neformalne partnerske mreže udruga i pojedinaca. U 2021. započinje s novom serijom aktivnosti koje uključuju i diskurzivne i promotivne formate projekta otvorenijih i održivijih medija - OOM, s aktivnostima oko Splitskog Pridea / qFEST. Realizaciji se pridružila i Redakcija tj. kolektiv Rad.ni.K.
Druga verzija eseja objavljena je na Wikipediji a treća i unutar 58. zagrebačkog salona primjenjene umjetnosti i dizajna na temu 'NE RADI SAM', uz praktičnu radionicu i webinar HrW inicijative.