Ulcerozni kolitis
| Ulcerozni kolitis | |
|---|---|
 | |
| Endoskopiski prikaz sekcije creva | |
| Specijalnost | Gastroenterologija |
| Klasifikacija i eksterni resursi | |
| ICD-10 | K51 |
| ICD-9 | 556 |
| OMIM | 191390 |
| DiseasesDB | 13495 |
| MedlinePlus | 000250 |
| eMedicine | med/2336 |
| MeSH | D003093 |
Ulcerozni kolitis je upalna bolest crijeva koja najčešće zahvata distalni dio debelog crijeva i rektum. Nema poznatog uzroka, iako postoji element genetičke susceptibilnosti.[1][2]
Osobine[uredi | uredi kod]
- Hronična (> 6 mjeseci) dijareja (često krvava), bez pronađenih infektivnih uzroka.
- Upalne promjene najčešće su ograničene na lijevu stranu i distalne dijelove debelog crijeva, međutim bilo koji dio debelog crijeva može biti zahvaćen. Upalne promjene mogu se vremenom proširiti i zahvatiti veće dijelove debelog crijeva. Dugi periodi upale dovode do fibroznih promjena i mogu uzrokovati gubitak haustracije, što rezultira karakterističnim suženjem crijeva.
- Težina bolesti varira s obzirom na pacijenta i trajanje. Vrlo je teško davati dugoročne prognoze, budući da nisu rijetki slučajevi pacijenata koji ostaju u kliničkoj remisiji godinama između egzacerbacija.
- Značajan rizik pojave karcinoma javlja se nakon 10 godina od prvih znakova bolesti, zbog degenerativnih procesa koji zahvaćaju sluznicu debelog crijeva (prvenstveno pseudopolipoza), što u nekim slučajevima može zahtijevati česte nadzorne biopsije ili čak preventivnu kolektomiju.
- Kod nekih pacijenata mogu se javiti i drugi autoimuni poremećaji i vancrijevne komplikacije kao npr. iritis, uveitis, episkleritis, migratorni poliartritis, sakroilitis, erytrema nodosum, zadebljanje vrhova prstiju, itd.
- Pojava fistula je rijetka ali nije isključena. Međutim, za razliku od Kronove bolesti, vjerojatnost ponavljanja je vrlo mala. Analne fisure su nažalost mnogo češće, a i sam mehanizam nastanka fistula kod oboljenih od ulceroznog kolitisa povezan je sa (doduše vrlo rijetkim) dubokim fisurama koje dopiru do analnih žlijezda i na taj način omogućavaju infekciju, stvaranje apscesa i konačno stvaranje perianalnih fistula.
- Pojava bolesti česta je kod bivših pušača. Prestanak pušenja može uzrokovati redukciju zaštitne sluznice debelog crijeva. Kada se ovo dogodi, bakterije koje prirodno nastanjuju unutrašnjost debelog crijeva mogu napasti crijevo i uzrokovati reakciju imunskog sistema. Iz nepoznatih razloga ovo uzrokuje oštećenja sluznice (ulceracije) na jednom ili više mjesta. Ponovno uzimanje nikotina kroz nikotinske flastere ili pušenje može produžiti trajanje remisije iako su prednosti u odnosu na ostale rizike koje ovo donosi upitne.
- Jedna od opasnijih komplikacija ulceroznog kolitisa može biti peritonitis. Ako je bolest ograničena na rektum simptomi su blaži, ali ako se proširi na cijelo debelo crijevo tada su simptomi žestokog proliva i krvarenja izrazito jaki i učestali. Hronični ulcerozni kolitis povećava opasnost od raka debelog crijeva.
Poređenje sa Kronovom bolešću[uredi | uredi kod]
Ulcerozni kolitis je sličan Kronovoj bolesti, ali postoje karakteristične razlike. Ulcerozni kolitis zahvata isključivo debelo crijevo i ne može „migrirati“ u tanko crijevo. Kronova bolest, međutim, može zahvatiti cijeli gastrointestinalni trakt. Kolektomija, odnosno hirurško odstranjenje debelog crijeva se zbog toga može smatrati „lijekom“ za ulcerativni kolitis. Ulcerozni kolitis obično zahvata gornje slojeve sluznice debelog crijeva, a upala zahvata neprekinute dijelove crijeva. Upala kod Kronove bolesti poprima „pjegasti“ uzorak i zahvaća više slojeva crijevne stijenke. Zbog naravi upale, ulcerozni kolitis rjeđe zahtijeva hirurške intervencije, za razliku od Kronove bolesti gdje su takve intervencije puno češće zbog opasnih crijevnih opstrukcija i drugih komplikacija.
Terapija[uredi | uredi kod]
Liječenje blagih oblika ulceroznog kolitisa počinje loperamidom, a u slučajevima težih oblika tada je neophodno primijeniti antiupalna sredstva kao što su sulfasalazin, mesalazin i kortikosteroidi. Ukoliko ulcerozni kolitis preraste u toksični kolitis, što je vrlo opasno stanje po život, neophodno je hirurško rješenje.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Danese, S. & Fiocci, C. (2011). Ulcerative colitis. The New England Journal of Medicine, 365:1713-1725.
- ↑ Hanauer SB; Hanauer, Stephen B. (1996). „Inflammatory bowel disease”. N. Engl. J. Med. 334 (13): 841–8. DOI:10.1056/NEJM199603283341307. PMID 8596552.
Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]
- Forum CRUC
- Američko udruženje za kolitis i Kronovu bolest Arhivirano 2016-07-27 na Wayback Machine-u
- Torpy, JM; Lynm, C; Golub, RM (2012). „Ulcerative Colitis”. JAMA: the Journal of the American Medical Association 307 (1): 104. DOI:10.1001/jama.2011.1889.
- Crohn's and Colitis Foundation of America (CCFA) Arhivirano 2016-07-27 na Wayback Machine-u