Ubodina

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ubodina
lat Vulnus punctum
Klasifikacija i spoljašnji resursi

Ubodine (viđene okom umetnika)
ICD-10 T14.0-T14.1
ICD-9 872-893

Ubodina (lat. vulnus punctum), ubodna rana, je vrsta rane nastala dejstvom šiljka mehaničkog oruđa.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kod ove vrste rane sila deluje na manjem prostoru (za razliku od sekotine), što omogućava lakše prodiranje oruđa u dubinu tkiva.
  • Zato kod ubodine postoji nesrazmera između malog otvora i dugačkog prostora rane.
  • Oblik otvora ubodine, zavisi od pravca delovanja oruđa u odnosu na elastična vlakna kože. Ako je pravac dejstva isti kao pravac pružanja elastičnih vlakana, ivice će se dodirivati; ako su vlakna poprečno presečena, one će zjapiti, za razliku od njihovog kosog presecanja, kada će otvor biti asimetričan.
  • Veličina otvora rane zavisi ne samo od poprečnog preseka oruđa već i od elastičnosti vlakana tkiva u koji ono prodire (može biti za nekoliko milimetara kraći ili duži)
  • Ivice ulaznog otvora rane su obično glatke, ravne i nenagnječene.
  • Zavisno od vrste oruđa otvor rane može biti;
  • ovalan,
  • kružan,
  • trouglast itd.

Probodina i zabodina[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ako ubodina, sem ulaznog otvora ima i izlazni otvor, onda se takva rana naziva probodina.
  • Ako je ubodina bez izlaznog otvora, tako da prodor odnosno ubodina završava u tkivu onda to nazivamo zabodina.

Vrste šiljatog oruđa-oružja[uredi - уреди | uredi izvor]

Posledice[uredi - уреди | uredi izvor]

Terapija[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Rana

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Patologija mehaničkih povreda - sudskomedicinski značaj, Medicinska knjiga; Beograd-Zagreb 1973.
  • Medicinski leksikon, Medicinska knjiga Beograd-Zagreb, 1987 JU ISBN 86-311-0017-H
Star of life.svg Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi tema o zdravlju (medicini).