Tsimshian

Tsimshian (Chimmesyan, Skeena Indijanci).- Indijanski narod, odnosno grupa plemena (galts'its'ap) porodice Chimmesyan, nastanjenih duž donjeg toka rijeke Skeena i obližnje pacifičke obale u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija. Tsimshiani su najsrodniji plemenima Niska i Gitksan sa kojima čine jezičnu porodicu Chimmesyan, i dalje preko nje ulaze u sastav Velike porodice Penutian.

Ime

Ime Tsimshian označava 'narod sa rijeke Skeena', odnosno "people of Skeena River". Engleski naziv 'Skeena Indians' prijevod je riječi Tsimshian. Kod svojih susjeda Indijanaca Masset Haida nazivani su Kilat, kod Skidegate Haida Kilgat, i kod Heiltsuk Indijanaca Kwe'tEla. Ime Ts'otsqE'n dali su im sjeverniji susjedi Tlingit Indijanci.

Plemena

Swanton navodi plemena Tsimshiana od kojih većina živi kod Metlakatle, to su:

• Kilutsai, kod Metlakatle.
• Kinagingeeg, kod Metlakatle.
• Kinuhtoiah, kod Metlakatle.
• Kishpachlaots, u Metlakatli.
• Kitkahta, na Douglas Channelu
• Kitkatla, na Porcher Islandu
• Kitlani, blizu Metlakatle.
• Kitsalthlal, između rijeka Nass i Skeena.
• Kittizoo, na južnoj strani Swindle Islanda
• Kitunto, blizu ušća rijeke Skeena.
• Kitwilgioks, ib.
• Kitwilksheba, blizu Metlakatle i ušća rijeke Skeena.
• Kitzeesh, blizu Metlakatle.
• Kitzilas, rijeka Skeena
• Kitzimgaylum

Starim Tsimshian gradovima treba pridodati i današnja suvremena naselja New Kitzilas, Metlakatla (New i Old), Port Essington i Port Simpson. Danas su Tsimshiani organizirani po plemenima Kitselas, Kitsumkalum, Metlakatla, Lax Kw'alaams, Kitkatla (Gitxaala), Gitga'at (Hartley Bay) i Kitasoo (Klemtu), koja čine čine Tsimshian Tribal Council.

Povijest

Povijest Cimšijana u ovom području stara je više tisuća godina, a njihovo brojno stanje (1700) je iznosilo oko 8,500. Njihov prvi kontakt sa bijelcima zbio se još možda sa starim španjolskim navigatorima, no točan datum i kada se zbio nije poznat. Do bližih kontakata dolazi svakako utemeljenjem Fort Simpsona, kojeg su podigli ljudi poznate kompanije Hudson Bay (1831) i Fort Essingtona (1835), a nakon čega će stići i rudari i kopači zlata tijekom velike navale na Klondike koju je izazvala zlatna groznica. Godine 1857. William Duncan utemeljuje misiju u cimšijanskom selu Metlakahtta 15 milja (24 km) južno od Port Simpsona. Godine 1887. izgrađeno je novo naselje na otoku Annette u Aljaski, New Metlakahtta ili Port Chester na koji se preselilo i pleme Tsimshian. Od nekih 10,000 Tsimshiana oko 1,300 ih (2004) živi na Aljaski a ostali u Britanskoj Kolumbiji.

Etnografija

Tsimshian kultura pripada Sjeverozapadnoj obali, a ovaj kraj oni nastanjuju više tisuća godina. Ekonomija im se temelji na ribolovu i imaju razvijeno drvorezbarstvo, uključujući izradu visokih [totemski stupovi|totemskih stupova] i gradnju drvenih kuća. Cijelo područje Sjeverozapadne obale Kanade kojoj pripadaju i ostale grupe Chimmesyan plemena, to su Niska i Gitksan, važno je naglasiti, na potpunu odsutnost od poljoprivrede. Plemena Tsimshiana naseljavali su donji tok rijeke Skeena, dok su Gitksani živjeli na gornjem toku, i posjedovali su svaki svoja ribolovna područja. Preko ljeta žene Cimšijana sakupljale bi voće, bobice i divlje korijenje, dok su muškarci u planinama lovili medvjede i divlje koze i ribarili na pučini, napose škrpinu i sleđa, kao i tuljane uz morsku obalu. Najvažniji ulov svakako je bio losos, a život plemena upravo je obilježavao složeni ritam riječnog ribolova. Lososa su Cimšijani dimili i čuvali za zimu, a konzervirali su i bobice. Krizni periodi dolazili bi pred kraj zime, kada bi selima zavladala glad, i tada se spas tražio u dolasku ribe-svijeće koja se mrijesti početkom ožujka u rijeci Nass, uz koju putuje oko šest tjedana. Pojava ribe-svijeće tjerala je cjelokupnu Cimšijan-zajednicu na seobu sa Skeene na područje Nassa, koje se odvijalo u čamcima. Period ribolova na ribu svijeću trajao je od 15 veljače pa do 15 ožujka i nazivan je 'obrok ribe-svijeće', od koje su kuhanjem dobivali ulje (eulachon), glavni izvor masnoće Društvo Cimšijana bilo je organizirano u 4 matrilinearna lokalizirana klana, strogo egzogamna, sa vlastitim ribarskim i lovačkim područjima i vlastitim selima. Svako stalno selo bilo je sjedište područja jednog poglavice. Društveno se ustrojstvo zasnivalo i na više-manje strogom hijerarhijskom poretku, nasljednom na obje strane. Svaki je pojedinac mogao sklapati brak u skladu sa svojim rangom, sa osobom od jedne od tri kategorija, a to su bile 'prave osobe' ili plemstvo (vladajuće obitelji), 'malo plemstvo' i 'puk'. Tradicionalno su matrilinearne kuće Cimšijana grupirane u klanove Laxsgiik (Eagle), Ganhada (Raven), Gispwudwada (Killerwhale) i Laxgybuu (Wolf) Potlač (potlatch) je najvažnija institucija raširena među plemenima Sjeverozapadne obale, i ona je toliko značajna da se moraju spomenuti ostale grupe koje su je poznavale. Potlač je obveza koja se mora izvršiti da bi se sačuvala čast i obraz. To su svetkovine trošenja unutar jedne zajednice, ali i međuplemenske jer su potlačom 'vodile ratove' i plemena protiv plemena. Potlač je bio raširen među Tsimshian Indijancima, kao i nadalje među plemenima grupe Kwakiutl, Tlingit, Haida, Nootka i kod nekih Salishan plemena sa obale. Marcel Mauss smatra da bi trebalo ispititati i plemena južnog područja Sjeverozapadne obale.

Literatura

• Jay Miller, Tsimshian Culture: A Light through the Ages.
• Ralph Maud, The Porcupine Hunter and Other Stories

Vanjske poveznice

• The Tsimshian Arhivirano 2007-05-30 na Wayback Machine-u
• Tsimshian Indians of Canada