Thuban

Za ostala značenja, vidi Thuban (razvrstavanje).

Thuban (α Dra / α Draconis / Alpha Draconis) je zvijezda (ili zvjezdani sistem) u sazviježdu Draco. Iako danas relativno neugledna zvijezda na noćnom nebu sjeverne hemisfere, kroz historiju je bila važna kao sjeverna polarna zvijezda u drevnim vremenima.

Iako Thuban koristi Bayerovu oznaku Alpha Draconis, s vidljivom veličinom 3,65 je za jednu razinu manja od najsjajnije zvijezde u sazvijeđu, γ Dra (Etamin), čija je vidljiva veličina 2,23. Thuban nije dovoljno sjajan da bi se mogao vidjeti s oblasti čije je svjetlo zagađeno. Oznaka Alpha se koristi zbog njene historije kao drevne polarne zvijezde.

Kada su prilike za promatranje dobre, Thuban se relativno lako može opaziti na noćnom nebu, zahvaljujući svojoj lokaciji u odnosu na asterizam Velika Kutlača u Ursa Major. Dok je dobro poznato da dvije vanjske zvijezde 'kutlače' ukazuju na današnju polarnu zvijezdu Polaris, manje je poznato da dvije unutrašnje zvijezde , Phecda i Megrez, ukazuju na Thuban, samo sedam i pol stupnjeva od Megreza.

Korištenje kao polarna zvijezda

Zahvaljujući precesiji Zemljine rotirajuće osi, Thuban je bila zvijezda golim okom najbliža sjevernom polu od godine 3942. pne., kada se pomakla sjevernije od Theta Boötisa do godine 1793. pne., kada ju je pretekla Kappa Draconis. Polu je najbliže bila godine 2787. pne., kada je od njega bila udaljena manje od dvije i pol minute. Od pola je slijdećeih 200 godina bila udaljena manje od jednog stupnja, a čak 900 godina od svog najbližeg prilaza je bila samo pet stupnjeva udaljena od pola. Thuban se smatrao polarnom zvijezdom sve do godine 1900. pne., kada se polu počela približavati daleko sjajnije Kochab.

S obzirom da se postupno odmakao od pola u posljednjih 4800 godina, Thuban se danas na noćnom nebu vidi na deklinaciji 64° 20' 45.6", RA 14h 04m 33.58s. Nakon što se do godine 10000. od pola makne za 47 stupnja, Thuban će se polako ponovno pomicati prema sjevernom nebeskom polu. Godine 20346. će ponovno biti polarna zvijezda, te dosegnuti maksimalnu deklinaciju od 88° 43' 17.3", RA 19h 08m 54.17s.

Klasifikacija

Thuban ima spektralnu klasu A0III, što ukazuje na sličnost s Vegom po temperaturi i spektru, ali je od nje moćniji i masivniji. Thuban nije zvijezda glavne sekvence; sada je prestao s futijom vodika u jezgri i sada fuzionira helij. To ga čini sjajnom velikom zvijezdom koja je 250 puta jača od našeg Sunca ali od njega udaljena 300 svjetlosnih godina.

Thuban nema stvarnih anomalija osim što je prilično rijetko imati veliku zvijezdu klase A, s obzirom da je ona rezervirana za zvijezde glavne sekvence i ponekog superdiva. To ukazuje da je Thuban relativno nedavno postao velika zvijezda te da je vjerojatno još uvijek u procesu ekspanzije, te će vjerojatno postati crveni/narančasti div klase K nalik na Aldebaran. To također može značiti da je nedavno ostao bez helija za fuzija i da kontraktira prije nego što stane emitirati ugljik, u kom slučaju će postati plavi div kao što je Beta Centauri.

Thuban je binarna zvijezda, sa zvijezdom-pratiocem u orbiti od 51 dana. Pratilac nije bio direktno opažen, a po masi se pretpostavlja da je najvjerojatnije crveni patuljak ili bijeli patuljak s malom masom.

Ime mu dolazi od arapske riječi ثعبان (θu‘bān, "bazilisk"), što je arapska riječ za sazviježde Zmaj.