Prijeđi na sadržaj

Tauširanje

Izvor: Wikipedija
Brončana boca sa srebrnim umecima, Kina,3. stoljeće p.n.e.

Tauširanje ili damasciranje je zlatarska tehnika ulaganja mekanog i drukčije obojenog metala u udubljenja na tvrđem metalu. Ova tehnika bila je posebno razvijena u Damasku (po kome je i dobila ime).

Kao osnovni metal najčešće se koristi čelik, bronca ili cinkova legura, a umeci su najčešće od srebra, zlata, bakra ili mesinga. Osim umetanja, metal se može na drugi metal i zalemiti mekim ili tvrdim lemom, ili se pak osnovni metal može odgovarajućim alatima pripremiti kako bi na sebe prihvatio tanki lim ili foliju od umetnutog metala.

Zlatari su ovu skupu tehniku koristili za ornamentiranje svih dijelova hladnog i vatrenog oružja, a motivi su bili oznake vjere, podaci o majstoru ili naručiocu, te vrijeme izrade.[1]

Historija

[uredi | uredi kod]

Najraniji primjeri tehnike potječu iz bončanog doba, primjerice, ploča s prikazom neba iz Nebre (oko 1600. p.n.e.), ili Sunčeva kola iz Trundholma (oko 1400. p.n.e.). Kasnije se ova tehnika proširila i u Aziji, a u Evropi se opet javlja u merovinško doba, posebice u 7. stoljeću kod Alemana, Franaka i Tiringijaca.

Danas ovu staru tehniku prakticira vrlo malen broj zlatara.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  • Untracht,O. Metal techniques for craftsmen,New York 1968.
  • Wilfried Menghin (Hrsg.): Tauschierarbeiten der Merowingerzeit. Museum für Vor- und Frühgeschichte, Staatliche Museen zu Berlin – Preußischer Kulturbesitz. Berlin 1994, ISBN 3-88609-200-3.
  • Jochem Wolters: Zur Geschichte der Goldschmiedetechniken. Texte, Bilder, Analysen. Sonderveröffentlichung von gold + silber - uhren + schmuck. Leinfelden-Echterdingen, o. J. (ca. 1985).
  • Benno Urbon: Die hohe Kunst der Tauschierung bei Alamannen und Franken: Untersuchungen zur Technik und ein Katalog aller tauschierten Funde in Württemberg und Hohenzollern . Gesellschaft für Vor- und Frühgeschichte in Württemberg und Hohenzollern, Stuttgart 1997.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi kod]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]