Svinjska influenca

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Current event marker.svg Ovaj članak govori o jednom ili više aktualnih događaja.
Moguće su česte i brze izmjene na članku, ovisno o tome kojom brzinom provjerene informacije stižu do javnosti.
Šablon je potrebno ukloniti kada događaj prestane biti aktualan.

Svinjska influenca ili svinjska gripa je zarazna bolest koju uzrokuju različiti sojevi virusa gripa koji su endemični za svinje. Od tri roda virusa gripa (lat. Orthomyxoviridae) endemičnih za ljude, dva su takođe endemična za svinje: Influenza virus A i Influenza virus C.[1], ali se sojevi otkriveni kod ljudi i svinja ipak razlikuju.

Osobe koje rade sa svinjama i živinom, posebno oni ljudi koji su svakodnevno u kontaktu sa ovim životinjama, mogu biti zaražene sojevima virusa koji se prenose sa životinja na ljude. Nakon toga, virus može da mutira u novu formu koja se prenosi sa čoveka na čoveka. Veruje se da su virusi odgovorni za pojavu svinjskog gripa u 2009. godini prošli kroz takve mutacije.[2]

Simptomi svinjskog gripa kod ljudi su slični onima koji se javljaju kod običnog gripa: kašalj, kijanje, upala grla, curenje iz nosa, povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i dr.[3] Neke osobe su se žalile na dijareju i povraćanje.[4] Lek ili vakcina za sada ne postoje, ali je Centar za kontolu i prevenciju bolesti u Atlanti preporučio lekove koje se koriste kod ptičjeg gripa.[5][6]

Klasifikacija virusa[uredi - уреди | uredi izvor]

Slučajevi gripa u svetu uzrokovanog virusom H1N1 u 2009. godini:
* potvrđene zaraze i smrtni slučajevi
* potvrđeni slučajevi zaraze
* nepotvrđeni slučajevi zaraze

Uzročnici svinjskog gripa se klasifikuju ili kao virus gripa C ili kao neki od podtipova virusa gripa A (H1N1[7], H1N2[7], H3N1[8], H3N2[7] ili H2N3[9]).

Svinjski gripa 2009.[uredi - уреди | uredi izvor]

Izveštaji iz Meksika i Sjedinjenih Američkih Država u 2009. godini se razlikuju od ranijih izveštaja po tome što se radi o novoj i jedinstvenoj formi virusa i po tome što većina obolelih nije imala kontakt sa svinjama, što upućuje na to da se bolest prenosi sa čoveka na čoveka.

Do 27. aprila 2009. godine novi virus gripa A/H1N1 je identifikovan kod obolelih širom sveta. Sve osobe obolele u Kanadi i SAD su imale blaži oblik bolesti, koji veoma liči na obični grip. U Meksiku je tokom marta i aprila više od hiljadu osoba obolelo od upale pluća, a više od osamdeset ljudi je umrlo. Iz objavljenih informacija nije jasna povezanost virusa sa slučajevima upale pluća, tj. nije jasno jesu li umrli bolesnici bolovali od svinjskog gripa. Kod manjeg broja umrlih je dokazana infekcija novim H1N1 virusom.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je, na osnovu podataka koji ukazuju na interhumani prenos bolesti, podigla nivo pandemijskog stepena pripravnosti na peti stepen (od mogućih šest) prema klasifikaciji SZO, čime je proglašena svetska pandemija virusa svinjskog gripa A/H1N1.[10]

Prevara ??[uredi - уреди | uredi izvor]

Istraga odluka Svjetske zdravstvene organizacije o proglašenje pandemije svinjske gripe je dovela do "problematičnih" otkrića. Još 2009 godine europski istražitelji su kritizirali odluku o proglašenje pandemije pošto je po njim Svetska zdravstvena organizacija drastično uvećala stvarno opasnost od gripe koja je kod većine pacijenata imala malene zdravstvene posljedice. Toj kritici se 4.6. 2010 pridružilo i Vijeće Evropske unije koje je optužilo SZO za netrasparentnost pri proglašenje pandemije koja rezultira veliko bezrazložnom potrošnjom novca (na lijekove) i neopravdanim strahovima. Ta odluka Vijeća Evropske unije je istog dana dobila potvrdu u časopisu British Medical Journal koji je otkrio da su SZOve smjernice za borbu protiv svinjske gripe pisali stručnjaci koji su istovremeno dobivali novac od Roche i GlaxoSmithKline dva najveća proizvođača lijekova protiv svinjske gripe. O tom očitom sukobu interesa je Svetska zdravstvena organizacija bila obavještena od samih stručnjaka, ali ga je odlučila ignorirati i predložiti kupovinu lijekova tvrtki Roche i GlaxoSmithKline za borbu protiv gripe.

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Swine influenza: a zoonosis. Veterinary Sciences Tomorrow. ISSN 1569-0830. "Influenza B and C viruses are almost exclusively isolated from man, although influenza C virus has also been isolated from pigs and influenza B has recently been isolated from seals.", pristup 15. septembar 2003.
  2. WHO: Swine influenza, pristup 28. april 2009.
  3. Svinjski grip - simptomi i način prenošenja, pristup 28. april 2009.
  4. Swine Flu and You, pristup 26. april 2009.
  5. Saveti eksperata, pristup 28 april 2009.
  6. Antiviral Drugs and Swine Influenza, pristup 28. april 2009.
  7. 7,0 7,1 7,2 Swine Influenza. Swine Diseases (Chest). Iowa State University College of Veterinary Medicine
  8. Shin JY, Song MS, Lee EH, Lee YM, Kim SY, Kim HK, Choi JK, Kim CJ, Webby RJ, Choi YK (2006). "Isolation and characterization of novel H3N1 swine influenza viruses from pigs with respiratory diseases in Korea". Journal of Clinical Microbiology 44 (11): 3923–7.
  9. Ma W, Vincent AL, Gramer MR, Brockwell CB, Lager KM, Janke BH, Gauger PC, Patnayak DP, Webby RJ, Richt JA. "Identification of H2N3 influenza A viruses from swine in the United States". Proc Nat Acad Sci USA '104' (52): 20949–54.
  10. Current WHO phase of pandemic alert, pristup 29. april 2009.
Star of life.svg Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi tema o zdravlju (medicini).