Supsolarna točka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sjene stabala kad je sunce izravno iznad njih (u zenitu). To se događa u Sunčevo podne ako je geografska širina stabla jednaka deklinaciji Sunca u tom trenutku.

Supsolarna točka, mjesto na planetu gdje se Sunce prividno opaža točno iznad stajališta (u zenitu),[1] tj. gdje Sunčeve zrake obasjavaju planet upravo okomito na njegovu površinu. Ona također označava točku na objektu u svemiru najbližu Suncu, čak i onda kada Sunce ne mora biti vidljivo.

Za planete s orijentacijom i rotacijom sličnima Zemljinoj supsolarna točka kretat će se u smjeru zapada, obilazeći globus jednom dnevno, dok će se tokom godine istovremeno pomicati sjeverno i južno između obratnica. Decembarski solsticij zbiva se kada je supsolarna točka na Jarčevoj obratnici, a junski solsticij je događaj kada je supsolarna točka na Rakovoj obratnici. Martovski i septembarski ekvinocij zbivaju se kada supsolarna točka prelazi ekvator.

Na Zemlji, supsolarna točka se često upotrebljava u nebeskoj navigaciji, a koordinate supsolarne točke u raznim vremenima tokom godine (često svaki sat) mogu se pronaći u nautičkom almanahu.

Kad supsolarna točka prolazi Havajima, naziva se lahajnsko podne.[2]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Ian Ridpath, ed. (1997). "subsolar point". A Dictionary of Astronomy. Oxford; New York: Oxford University Press. ISBN 0-19-211596-0. The point on the Earth, or other body, at which the Sun is directly overhead at a particular time.
  2. Nancy Alima Ali (11. 5. 2010). „Noon sun not directly overhead everywhere”. Honolulu Star-Bulletin. Pristupljeno 12. 11. 2010. 

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]