Specizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Specizam (engl. speciesism, od species: vrsta), nazor prema kojem se različite vrijednosti, prava ili posebni obziri pripisuju individuama samo na temelju pripadnosti njihovoj vrsti. Termin katkad upotrebljavaju zagovornici životinjskih prava, koji tvrde da je specizam predrasuda slična rasizmu ili seksizmu u tome što je postupanje prema individuama pretkazano pripadnošću grupi i moralno irelevantnim fizičkim razlikama. Oni tvrde da pripadnost vrsti nema nikakav moralni značaj.[1]

Termin se ne upotrebljava dosljedno, već široko obuhvaća dvije ideje.[2] Obično označava »humani specizam« (humani supremacizam), isključenje svih nečovječjih životinja iz zaštita pridanih ljudima.[3] Može označavati i općenitiju ideju pripisivanja vrijednostî nekom biću samo na temelju pripadnosti određenoj vrsti, pa bi »humano-čimpanzinski specizam« obuhvaćao ljudska bića koja favoriziraju prava čimpanza nad pravima pasa zbog sličnosti ljudi i čimpanza.[4]

Argumenti protiv specizma osporavaju se na raznim osnovama, uključujući poziciju nekih religija da su ljudska bića stvorena superiornima po statusu prema drugim životinjama i da su nagrađena »gospodstvom« nad njima, bilo kao vlasnici ili kao skrbnici. Također se tvrdi da su fizičke razlike između ljudi i drugih vrsta zaista moralno relevantne i da nijekanje toga predstavlja upuštanje u antropomorfizam. Takvi pobornici mogu eksplicitno prigrliti optužbu za specizam, tvrdeći da njome priznaju važnost svih ljudskih bića i da je lojalnost vrsti opravdana.[5]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija interakcije čovjeka s drugim vrstama[uredi - уреди | uredi izvor]

U historiji čovjeka svako je društvo smatralo životinjske oblike života različitima od ljudi i upotrebljavalo ih je na načine koje su ljudima bili korisni, uključujući mlijeko, jaja, meso, vunu, transport, snagu, čuvanje, zabavu itd. Ovi proizvodi i aktivnosti bili su standardni za ponašanje čovjeka širom globusa tokom milenijâ, a neki ih sada pejorativno etiketiraju kao »specizam«.[6][7][8]

Porijeklo termina[uredi - уреди | uredi izvor]

Richard D. Ryder skovao je termin »specizam« 1970.

Termin specizam, i argument da je to jednostavno predrasuda, prvi se put pojavio 1970. u privatno tiskanom pamfletu koji je napisao britanski psiholog Richard D. Ryder. Ryder je bio član grupe intelektualaca u Oxfordu, nascentnoj zajednici za životinjska prava sada poznatoj kao Oksfordska grupa. Jedna od aktivnosti grupe bila je distribucija pamfleta o područjima interesa; pamflet pod naslovom Specizam (Speciesism) napisan je kao protest protiv eksperimentiranja na životinjama.[9]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Ryder (2009), str. 320.
  2. »That it is used inconsistently«, vidi Zamir (2009), str. 3
  3. Cavalieri (2001), str. 70.
  4. Waldau (2001), str. 5, 23–29.
  5. Lafollette i Shanks (1996) (link) [Bilješka: Autori Lafollette i Shanks nisu pobornici specizma.]
  6. Introduction. Godlovitch, Stanley i Roslind Godlovitch i John Harris. 1971. Animals, Men and Morals: An Inquiry into the Maltreatment of Non-humans. Taplinger Publishing Co.
  7. Ryder, Richard. 2010. »Speciesism Again: the original leaflet.« Critical Society izd. 2, proljeće, str. 1-2.
  8. str. 27, Kew, Barry. 2010. »Brutalism–Sentimentalism and the ›sanity of temperament‹: Cognitive and cultural dissonance.« Critical Society izd. 2, proljeće, str. 26-33.
  9. Ryder (2000), str. 6.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Cavalieri, Paola (2001). The Animal Question : Why Nonhuman Animals Deserve Human Rights, Oxford University Press.
Lafollette, Hugh i Shanks, Niall (1996). »The Origin of Speciesism«, Philosophy, 71 (275), January, str. 41–61 (link).
Ryder, Richard D. (2000) [1989]. Animal Revolution, Berg.
Ryder, Richard D. (2009) [1998]. »Speciesism« u: Marc Bekoff (ur.), Encyclopedia of Animal Rights and Animal Welfare. Greenwood.
Waldau, Paul (2001). The Specter of Speciesism: Buddhist and Christian Views of Animals, Oxford University Press.
Zamir, Tzachi (2009). Ethics and the Beast: A Speciesist Argument for Animal Liberation. Princeton University Press.