Samoborček
Samoborček je naziv za vlak, odnosno uskotračnu željeznicu koja je spajala Zagreb sa Samoborom od 1901. do 1979. Željeznica je predana u javni promet 16. siječnja 1901. i taj dan se smatra njezinim rođendanom. Samoborček je prometovao jednokolosječnom prugom širine 760 mm. Pruga je bila dugačka 19 km. Početkom 1950-ih godina pruga je bila produžena do Bregane, za potrebe tada novoosnovane tvornice "Vladimir Bakarić" u Bregani. Produženje trase do Bregane izvedeno je s nedostacima, što se odrazilo na poslovanje poduzeća "Gradske željeznice u Zagrebu", osnovanog 1950. godine odlukom Narodnog odbora grada Zagreba. Inače, Gradska željeznica bila je jedina željeznica u tadašnjoj Jugoslaviji koja je poslovala po samostalnom računu (odnosno nije poslovala u sastavu Jugoslavenskih državnih željeznica).
Samoborček je posljednji put vozio na Staru godinu, 31. prosinca 1979.
Vučna sredstva[uredi | uredi kod]
Do 1950-ih godina Samoborček su vukle parne lokomotive, prosječnom brzinom 15 do 20 km/h. Vicinalna željeznica Zagreb - Samobor d.d., kako se u početku zvalo poduzeće koje je upravljalo ovom željeznicom, nabavljalo je uvijek rabljene lokomotive ili ih je uzimalo u zakup. Najviše je bilo devet lokomotiva, a radilo se o malim i laganim lokomotivama za ravničarske pruge koje nisu zahtjevale jače tračnice.
Kasnije su izgrađeni dizelski motorni vlakovi, poznati kao "Srebrna strijela", koji su imali maksimalnu brzinu od 60 km/h. Prvi motorni vlak svečano je pušten u promet 29. travnja 1959. Radilo se tada o jednom od prvih vlakova u svijetu kojemu su i glavni nosivi dijelovi bili izgrađeni od aluminija.
Parne lokomotive[uredi | uredi kod]
- Arad 0-6-0 t-n2, 88/1900, ZSV A 1
- Arad 0-6-0 t-n2, 89/1900, ZSV A 2
- Arad 0-6-0 t-n2, 90/1900, ZSV A 3
- Bp 0-6-0 t-n2, 2001/1907
- Smo 0-6-0 t-n2, /1900
- Maff 0-6-0 t-n2, 4120/1925
- O&K 0-6-0 t-n2, 12112/1930
- 8 Bp 0-6-0 t-n2, 2170/1909
- Bp 0-8-0 t-n2, 5607/1948,
- Bp 2195/1910, ex Borsa no. 24
- 1336 KrLi 0-8-0 t-n2, 1336/1923,
- 71-006 O&K 0-6-0 t-n2,
- 1121-04 Chr 0-2-0 t-n2, 1798/1947,
- 80-008 Bp 0-8-0 t-n2, 3804/1915,
- 10-129 Jung 10129/1944,
Dizel lokomotive[uredi | uredi kod]
- M 20-752,
- M 1,
- M 3, Gmeinder, Bo'
- M 4, Semering, Bo',
- M 21, Moes DLM-6 ("Štakor")
- M 31, Gmeinder, Co'
- M 32, Gmeinder, Co'
Dizelmotorni vlakovi[uredi | uredi kod]
- M 1, Gmeinder, 1934., Bo,
- M 2, Gmeinder, 1934., Bo,
- DEV I, Gredelj/GZS, 1959., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
- DEV II, Gredelj/GZS, 1961., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
- DEV III, Gredelj/GZS, 1962., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
- DEV IV, Gredelj/GZS, 1970., Bo-Bo + Bo-Bo
- DEV V, Gredelj/GZS, 1965., Bo-Bo
Stajališta[uredi | uredi kod]
- Zagreb S.K.
- Selska cesta
- Kustošija
- Vrapče
- Vrapče bolnica
- Stenjevec
- Stenjevec Gornji
- Goljak
- Susedgrad
- Bestovje
- Orešje
- Strmec
- Nedelja
- Domaslavec
- Samobor
- Samobor kupalište
- Lug
- Bregana stajalište
- Bregana tvornica
Planovi[uredi | uredi kod]
Hrvatske željeznice imaju u planu izgraditi prugu od Podsuseda (priključak na prugu Savski Marof-Zaprešić-Zagreb) do Samobora.
Zanimljivosti[uredi | uredi kod]
Dio radnje hrvatskog filma Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli odvija se u Samoborčeku.
Izvori[uredi | uredi kod]
- M. Holjevac - Ž. Jamičić: Željeznica Zagreb - Samobor 1901-1979. Izložba, Tehnički muzej Zagreb i Samoborski muzej, Samobor, 1985; Zagreb, 1986.
- Da je bilo više osjećaja i novca, i danas bi »Samoborček« vozio svojim uskim tračnicama[mrtav link], Vjesnik, 14. 01. 2001.
- Samoborček se vraća u Zagreb[mrtav link], Vjesnik, 8. 11. 2004.