Ruska mafija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Ruska mafija
Teritorija mnogi dijelovi Istočne Evrope i bivšeg SSSR-a, SAD (uglavnom Brighton Beach), Kanada, Španija, Portugal, Francuska, Australija, Mađarska i dr.
Etnički sastav etničke grupe iz bivšeg SSSR-a, najviše Rusi
Broj članova 300.000 izvan SSSR (proc.)[1] 3,000.000 u Rusiji[2]
Kriminalne aktivnosti trgovina ljudima, reketarenje, krijumčarenje droge, iznuda, ubistvo, pljačka, krijumčarenje oružja, kocka, preprodaja ukradene robe, pornografija, prevara
Saveznici Italoamerička mafija
organizirani kriminal u Italiji
jevrejska mafija
izraelska mafija
grčka mafija
bugarska mafija
albanska mafija
srpska mafija
irska mafija
turska mafija
narkokarteli i dr.

Ruska mafija (rus. русская мафия}) je izraz kojim se u najširem smislu opisuju grupe organiziranog kriminala koje operiraju na području ili čije članstvo potiče iz država bivšeg SSSR-a. Pod time se podrazumijeva širok raspon različitih organizacija, vrlo često temeljenih na etničkom principu, pa se tako govori o čečenskoj, gruzijskoj, ukrajinskoj, azerbejdžanskoj i drugim mafijama. Na području same Rusije najpoznatije su kriminalne organizacije poznate kao Dolgoprudenskaja, Izmailovskaja i Solncevska bratva.

Organizirani kriminal se na području Rusije, odnosno bivšeg SSSR-a je postojao još u carskoj eri, ali je čvršće oblike počeo dobivati tek u sovjetskoj eri, odnosno kroz vori v zakone, pripadnike zatvorskih bandi u gulazima koje je karakterizirala čvrsta hijerharija, organizacija i kodeks ponašanja. Nakon Staljinove smrti, a pogotovo u posljednjim decenijama sovjetske ere, poticaj organiziranom kriminalu su predstavljale ekonomske okolnosti, odnosno potražnja za robom koja se mogla nabaviti jedino na crnoj burzi. Grupe organiziranih kriminalaca su vrhunac djelatnosti imale u eri neposredno nakon raspada SSSR, odnosno postkomunističkoj tranziciji, kada su, vješto koristile kolaps bivšeg i neizgrađenost novog sistema kako bi kroz široko rasprostranjenu korupciju i zastrašivanje vršile toliki uticaj na ekonomiju i politiku da je bilo teško povući razliku između njih i novog establišmenta. Prema određenim procjenama, 1990-ih je organizirani kriminal pod svojom kontrolom držao oko 2/3 svih resursa ruske ekonomije. Organizirani kriminal porijeklom iz bivšeg SSSR-a je svoje aktivnosti razgranao i izvan njegovih granica, uključujući ne samo Istočnu Evropu, nego i brojne zapadne zemlje, uključujući SAD.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]