Rhindov matematički papirus

Izvor: Wikipedia

Ahmesov papirus je staroegipatski papirus koga je pronašao Aleksandar Henri Rajnd, škotski krijumčar egipatskih relikvija, 1858. godine u Luksoru u oblasti Tebe u ruševinama manje građevine pored Rameseuma (Ramesseum), zbog čega se često spominje kao Rajndov papirus ili Bremner-Rajndov papirus. Od 1863. godine se nalazi se u Britanskom muzeju.

Datiran je u vreme oko 1650. godine pne, tokom vladavine faraona Apepija Prvoga (Hyksos Pharaoh, Apepi I) iz XV dinastije (v. Spisak faraona), ali je u uvodu papirusa Ahmes zapisao da prepisuje sa jednog još starijeg iz perioda Amen-em-het-a Trećeg (Amenemhet III, 1842 - 1797. pne.), što bi trebalo da je 200 godina starije, ne spominjući ime prethodnog autora. Pismo kojim je pisano je hijeratičko.

Ahmesov rukopis počinje tekstom:

Wikicitati „ISPRAVAN RAČUN UVOD U ZNANJA O SVEMU POSTOJEĆEM I SVE MRAČNE TAJNE OVAJ SPIS JE NAPISAN GODINE 33 ČETVRTOG MESECA PLAVNE SEZONE POD VLAŠĆU KRALJA GORNJEG I DONJEG EGIPTA AUSER RE OBDARENOG ŽIVOTOM PREMA ONOM ŠTO PRETHODNO BI ZAPISANO U VREME KRALJA GORNJEG I DONJEG EGIPTA NEMAET RE JA AHMES ZAPISAH OVO“
()

Ovakav predgovor samo govori u prilog da su staroegipatski sveštenici čak i ovako praktične matematičke spise sa opisom običnih aritmetičkih radnji pokrivali velom tajanstvenosti i mistike.

Sadržaj papirusa[uredi - уреди]

Sa jedne strane je opis deljenja broja 2 neparnim brojevima od 3 do 101. U stvari, prikazano je kako se razlomci sa brojiocem 2 mogu razložiti na jedinične razlomke.

Sa druge strane je prikazano 87 problema i zadataka. Smatra se najznačajnijim i najvrednijim matematičkim dokumentom Egipatske civilizacije.

Vidi još[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • Mathematics in the Time of the Pharaohs, Richard Gillings, 1972, Dover Publications, New York, ISBN 0-486-24315-X