Razgovor o datoteci:Miroslav trifunovic.jpg

Na srpskoj Wikipediji je nosilac prava predao sliku u javno vlasništvo. --Mladifilozof (razgovor) 13:46, 31 oktobar-листопад 2013 (CET)

Ummm... možda jesam skeptik, ali malo mi djeluje neplauzibilno da je autor konkretne slike još uvijek živ i sposoban da surađuje i doprinosi na Wikipediji... ne znam što je tamo na srpskoj Wikipediji, ali čak i ako za istu postoji dozvola od stvarnog vlasnika autorskih prava, ta dozvola ne vrijedi za našu Wikipediju i onda se mora ponovo zatražiti, a kako je u tom slučaju autor poznat i evidentno se zahtijeva dozvola za korištenje, onda se slika bez dozvole ovdje ne može koristiti ni prema pravilima PU. Ako je, pak, vlasnik autorskih prava jasno predao sliku u javno vlasništvu za cijeli svijet, situacija je druga, ali za to trebaju konkretni dokazi, odnosno konkretne informacije kojih trenutno nema :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:46, 31 oktobar-листопад 2013 (CET)

Pa ja stvarno nisam detektiv. Neko je predao sliku na sr wiki uz jasnu napomenu "Ово се односи на цео свет." Ne razumem zašto bismo brisali sliku ako je niko ne spori, niko je ne potražuju niti polaže pravo na nju? --Mladifilozof (razgovor) 23:27, 3 studeni-новембар 2013 (CET)

Po pitanju autorskih prava vrijedi načelo da je djelo zaštičeno autorskim pravom ukoliko se ne dokaže suprotno. Zašto? Logika je tu prilično jasna jer djelo ne može nastati bez autora, a autor ipso facto i ipso iure odmah polaže autorska prava na svom djelu. Ukoliko se autor odmah odrekne, jasno i neupitno, autorskih prava, a ne prenese ih na treću osobu, ona su javno dobro. Ukoliko je autor umro prije određenog broja godina (varira, ovisno o zemlji), djelo je ipso iure javno dobro. Ukoliko pak nije izvjesno da je autor umro prije potrebnog broja godina (što je slučaj s gotovo svim djelima nastalim nakon 1900. godine, uz izuzetke, dakako), presumira se (a to je oboriva presumpcija, dakle dozvoljeno je dokazivanje suprotnog) da je djelo zaštićeno autorskim pravima i ono se, nužno, mora tretirati kao takvo. Da li netko spori ili potražuje nije bitno, jer je to prepušteno volji nositelja autorskog prava (ne pokreće se takav postupak ex offo), ali ne znači da se to ne može dogoditi (pravo na naknadu za korištenje autorskog djela ne zastarijeva, osim u slučaju dospjelosti tražbine i slične stvari, ali to je već nakon parničenja), a šteta bi onda bila prilično velika, jer se, osim Wikipedije, može tužiti i onaj koji je direktno odgovoran za takvo nešto. Nije ni PU adekvatna garancija, ali svakako omogućava lakše baratanje sadržajem zbog uvjeta "poštene uporabe" uz postojanje kojih tužba za naknadu i nije baš tako... jednostavna. Što se tiče dijela da "nitko ne polaže pravo na nju", kod autorskog prava se to mora dokazati jer se presumira suprotno --Biljezim se sa štovanjem,Poe 00:15, 4 studeni-новембар 2013 (CET)

Ali šta je sa onim čovekom koji je sliku izvorno "poklonio" srpskoj Wikipediji? Kako se može proveriti je li on nosilac prava ili nije? --Mladifilozof (razgovor) 01:51, 9 studeni-новембар 2013 (CET)

Wikicitat [[q:Po pitanju autorskih prava vrijedi načelo da je djelo zaštičeno autorskim pravom ukoliko se ne dokaže suprotno. Zašto? Logika je tu prilično jasna jer djelo ne može nastati bez autora, a autor ipso facto i ipso iure odmah polaže autorska prava na svom djelu. Ukoliko se autor odmah odrekne, jasno i neupitno, autorskih prava, a ne prenese ih na treću osobu, ona su javno dobro. Ukoliko je autor umro prije određenog broja godina (varira, ovisno o zemlji), djelo je ipso iure javno dobro.|Wikicitat: Po pitanju autorskih prava vrijedi načelo da je djelo zaštičeno autorskim pravom ukoliko se ne dokaže suprotno. Zašto? Logika je tu prilično jasna jer djelo ne može nastati bez autora, a autor ipso facto i ipso iure odmah polaže autorska prava na svom djelu. Ukoliko se autor odmah odrekne, jasno i neupitno, autorskih prava, a ne prenese ih na treću osobu, ona su javno dobro. Ukoliko je autor umro prije određenog broja godina (varira, ovisno o zemlji), djelo je ipso iure javno dobro.]] Za veliku većinu materijala iz WW2 u Jugoslaviji, ovo je potpuno pogrešno. Naime, "autori" nisu slikali slike kao nezavisni akteri ("freelanceri"), nego, u velikoj većini slučajeva, kao pripadnici i službenici vojski i organizacija. Prema tome, autorska prava pripadaju "firmi" - dakle NOVJ, (ili drugoj organizaciji), i vladi FNRJ-SFRJ kao zakonsom sledbeniku. Po pozitivnim pripisima, sve što je vladino je javno, ako nije izričito proglašeno službenom tajnom. A i to se deklasifikuje posle par decenija (za ogromnu većinu maetijala koji nije već od pre bio javno vlasništvo, važe propisi o javnosti doneti nakon 2000). Dakle, privatno vlasništvo nad fotografijama je više izuzetak nego pravilo, a sve što je objavljeno u publikacijama 45-90, sa izuzetom kad je eksplicitno istaknuto privatno vlasništvo i ograničenje, predstavlja javno dobro. --Gorran (razgovor) 03:16, 9 studeni-новембар 2013 (CET)

@Mladifilozof - ako se može konraktirati ta osoba, ako se doista može utvrditi da je on to mogao učiniti, onda tu nema problema. Veliki problem slika na Wikipediji je što praktički bilo tko može postaviti bilo koju sliku u napisato da je predana u javno vlasništvo. Srećom, kad imamo takve situacije, takva tvrdnja mora de dokazati upravo radi navedenog načela.

@Gorran - s obzirom da je slika vezana za Srbiju, citirat ću srpski zakon iz 2009. (možda je došlo do promjena, ako jest, neka me se korigira): "Autor je fizičko lice koje je stvorilo autorsko delo (u daljem tekstu: delo)." (čl. 9, st. 1); "Autorom se smatra lice čije su ime, pseudonim ili znak naznačeni na primercima dela ili navedeni prilikom objavljivanja dela, dok se ne dokaže drukčije. Izuzetno, pravno ili fizičko lice čiji naziv, odnosno ime je na uobičajen način naznačeno na filmskom delu smatra se proizvođačem tog dela, dok se ne dokaže drukčije." (čl. 9., st. 2); "Autor dela je nosilac autorskog prava." (čl. 9., st. 3). Navedena tri stavka nigdje ne podržavaju tezu da da autorska prava pripadaju "firmi", već je jasno naznačeno da ona pripadaju autoru, a autor je fizička osoba, dakle ne pravna osoba. Najeklatantniji primjeri su ti slike iz časopisa poput LIFE-a ili Timea, gdje se slike uvijek pripisuju autorima slika, a nikada pravim osobama koje su vlasnici časopisa, mada su te slike objavljenje upravo u navedenim časopisima. Što se pak vladinih djela tiče... čl. 6., st. 2, podstavak 2) navodi kako predmetom autorskog prava nisu "službeni materijali državnih organa i organa koji obavljaju javnu funkciju". Ovaj primjer jasno svjedoči kako svaki službeni materijal, gdje je nesporno da se radi o državnom portretu, smatram javnim dobrom sukladno navedenim odredbama. S druge strane, NOVJ nije bila nikakav "državni organ i organ koji obavlja javnu funkciju" (dapače, službena država bila je Kraljevina Jugoslavija, još uvijek) tako da su djela iz WWII itekako sporna, odnosno mora se dokazati da ta djela jesu javno dobro, a ne obrnuto. Djela FNRJ i SFRJ su javno dobro (mada, ruku na srce, jugoslavenski zakon o autorskim pravima bio je strašno nezgrapno napisan), ali sve iz WWII, što nije službeno djelo Kraljevine Jugoslavije, itekako je, sukladno citiranim odredbama, sporno. Isto tako "privatno vlasništvo nad fotografijama" nema neke velike veze sa samim autorskim pravom nad djelom (ja mogu imati u kući sliku Salvadora Dalija, original, i ja sam neosporno vlasnik slike, ali to Dalija ne isključuje kao vlasnika autorskih prava i djelo nije javno dobro čak i da ju ja slikam i proglasim takvom); kao i "sve što je objavljeno u publikacijama 45-90" se odnosi isključivo na službene državne publikacije, ne i na beletristiku i publicistiku. Ako postoje neke druge zakonske odrebe koje ovo reguliraju detaljnije (jer ja sam gledao samo zakon o autorskim pravima) volio bih to vidjeli, ali ovako... ne vidim gdje postoji spor? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 13:22, 9 studeni-новембар 2013 (CET)

sve stoji osim tvrdnje da je Kraljevina Jugoslavija bila jedini službeni organ. Službeni organi bili su i: nacistička Nemačka, fašistička Italija, NDH, Nedićeva Srbija, Jugoslovenska vojska u otadžbini, a bogme i Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, barem nakon odluka AVNOJ-a, koje su ustavni temelj SFRJ. --Mladifilozof (razgovor) 16:36, 9 studeni-новембар 2013 (CET)

Koliko ja znam, Kraljevina Jugoslavija bila je jedina međunarodno priznata na području Balkana. Istina, mogle bi se tu još staviti i NDH i Nedićeva uprava jer ih je priznao dio međunarodne zajednice i jer su imale elemente koje međunarodno pravno zahtijeva za status države, ali NOVJ i AVNOJ su bili tek organi bez državnopravnog statusa... tako da nisu imali međunarodnopravni subjektivitet --Biljezim se sa štovanjem,Poe 21:00, 10 studeni-новембар 2013 (CET)