Razgovor:Kapitalizam

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Kapitalizam.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

Kapitalizam nije oličen u privatnom vlasništvu, nego u obliku raspodele prihoda firme na kapital, plate i profite, pri čemu kapital pripada firmi, plate radnicima, a profiti vlasnicima. U okviru takve matrice raspodele potpuno je irelevantno ko su vlasnici firme, t.j. da li su to privatna lica, akcionarska društva, država ili neka imaginarna društvena zajednica kako je to bio slučaj u Jugoslaviji nakon uvođenja Zakona o udruženom radu. U svim tim slučajevima možemo govoriti samo o kapitalizmu, pa čak i u situaciji kada se u ulozi vlasnika firme nalaze njeni radnici. Prema tome, eliminisati kapitalizam znači eliminisati matricu raspodele u kojoj imovina firme ima tretman kapitala.

Osim toga, značajna odrednica kapitalističke privrede iskazana je u potrebi da se dio profita kontinuirano akumulira u dodatni kapital, i to u prvom redu u dodatni novčani kapital. Na taj način se obezbeđuje proširena reprodukcija privrede. Međutim, kada nagomilani novčani kapital više ne može naći prostora za nove rentabilne investicije (bilo u zajmove ili dionice), viškovi tog kapitala se ne usmeravaju u potrošnju, nego se zadržavaju u štednji. Na taj način se smanjuje količina raspoložive platežno sposobne tražnje na tržištu roba i usluga, što vodi u recesiju. Standardni lek za takvu recesiju jeste zaduživanje države na tržištu kapitala. Međutim, u tom pogledu postoji granica koju čak ni Amerika ne sme preći. Preostaje samo zaduživanje države kod njene emisione banke prodajom obveznica koje nisu prenosive na druga lica, ali takav potez nije moguće sprovesti u privredi, a da se istovremeno sa novca, a time i sa imovine banaka ne skine plašt kapitala, t.j. da se time istovremeno ne otvori proces tranzicije američke, a time i svetske privrede iz kapitalizma u nekapitalizam.

Mirko Katic Autor knjige "Novi ekonomski modeli"

Majstore,

fulao si ceo fudbal. Kapitalizam (društveno uređenje) pobrkao si sa zakonitostima kapitala. Po tvojoj logici nisu postojali ni robovlasništvo ni feudalizam jer su i tada funkcionisali po zakonitostima kapitala!!! Ništa čudno od nekoga tko je u stanju dati ovakvu paušalnu ocjenu: U okviru takve matrice raspodele potpuno je irelevantno ko su vlasnici firme, t.j. da li su to privatna lica, akcionarska društva, država ili neka imaginarna društvena zajednica kako je to bio slučaj u Jugoslaviji nakon uvođenja Zakona o udruženom radu. Svejedno je da li je u tvom slučaju u pitanju neznanje, zaborav ili daltonizam - sve je istovjetno poražavajuće za nekoga koji čak i piše knjige. Dobro, skontao si da nešto što nije u vlasništvu države, privatnika ili akcionara je čista imaginacija (nešto šta ne može postojati!), ali kako si zaboravio ili nisi znao ili nisi skontao ili nisi htio skontati ključnu stvar u samoupravljanju, a to je DA ONI KOJI SU STVORILI PROFIT SU VRŠILI RASPODJELU TOG "VIšKA VRIJEDNOSTI". Bon đorno Marija! Nemojmo trabunjati kako samoupravljanje nije svagdje funkcionisalo, itd., itd., ali činjenica jeste da su radnici raspoređivali profit, da li u modernizaciju proizvodnje da li u povećanu stanogradnju za svoje potrebe, da li u svoja odmarališta, da li za svoje kulturne, umjetničke, sportske ili druge potrebe ili za potrebe šire zajednice. Da, prekomplikovano za skontati ili je prilježnije ne htjeti znati tu činjenicu?

Mile Bosanac