Razgovor:Adam Smith

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Adam Smith.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MAKROEKONOMIJA

„UTICAJ ADAMA SMITA

NA  KLASIČNU 

EKONOMSKU ŠKOLU“

I Uvod

Termin klasična ekonomska škola, uveo je Marks da bi opisao radove Petija, Smita, Rikarda, Mila i njihovih sljedbenika, koji su svojim radom napravili trijumf teorije slobodnog tržišta. Ova ekonomska škola je praćena znatnim stepenom samoprecjenjivanja, dok neoklasičari smatraju da klasična ekonomija pruža sredstvo za konstrukciju nečega što se približava univerzalnoj nauci o čovjeku. Oni, kao i klasičari vjeruju da su zakoni ekonomije primjenjivi svuda, u svim kulturno-civilizacijskim sredinama, čime negiraju značaj kulturnih razlika i sredinskih uslova, te da su pomoću svoje ekonomske metodologije došli do fundamentalne istine o ljudskoj prirodi, na osnovu čega vjeruju da su u stanju objasniti, praktično, sve aspekte ljudskog ponašanja. Klasična škola, u primjeni naučne metode pri istraživanju ekonomskih odnosa i pojava, predstavlja značajan korak naprijed, a glavni predstavnici su Smit i Rikardo. Seminarskim radom ću objasniti Smitov uticaj na ovaj pokret.

II Uticaj Adama Smita na klasičnu ekonomsku školu

„Adam Smit (5.6.1723.-17.71790) je škotski ekonomist i filozof. Njegovo kapitalno djelo ~bogatstvo naroda~ predstavlja prvi pokušaj da se naučnom metodom istraži razvitak industrije i trgovine u Evropi. Isto djelo se također smatra ideološkim temeljem modernog kapitalizma. Zahvaljujući Smitu, ekonomija je postala akademskom disciplinom.“1)

Život Adama Smita

Smit je rođen u malom škotskom selu Kirkaldi. Otac Aam bio je carinski kontrolor, a majka Margareta kćerka lokalnog zemljoposjednika. Kako je otac Adam umro par mjeseci prije njegovog rođenja, malog Adama je podizala samohrana majka sve do upisa na Univerzitet u Glazgovu 1737. godine. Tu je učio latinski i grčki jezik, matematiku i moralnu filozofiju, da bi 1740. godine prešao na Oksford, gdje je proveo šest godina izučavajući razne discipline. U Škotsku se vraća sa enciklopedijskim znanjem iz evropske literature i trajnim prezirom prema engleskom školstvu. Zapošljava se kao profesor na univerzitetu u Glazgovu i to na predmetima Logika, Moralna filozofija, Teologija, Pravo i Politička ekonomija. Najznačajnija djela su mu: ~Teorija moralnih osjećanja~(1759.) i ~Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda~(1776.). Posthumno su objavljena ~Dela i prepiska~.

_____________________________________________________________ 1) http://sh.wikipedia.org/wiki/Adam_Smit

Smitove ideje

Osnovna Smitova ideja, koja ga je učinila slavnim, jeste da rad pojedinca u racionalnom vlastitom interesu u slobodnoj ekonomiji vodi povećanju blagostanja svih. Ta ideja predstavlja temelj tržišne privrede, odnosno pokazuje koliko naizgled haotičan tržišni sistem posjeduje unutrašnju logiku i pokorava se regulaciji tzv. nevidljive ruke tržišta. Da bi neko zaradio novac u sopstvenom interesu, on mora da na konkurentskom tržištu pruži drugima nešto što oni cijene i smatraju odgovarajućom protivvrijednošću, čime nesvjesno i nevoljno potpomaže njihove interese. Po smitu, ukoliko se poštuju tuđi životi, imovina i ugovori na osnovu kojih ljudi trguju dobrima, obezbjeđen je osnovni način usklađivanja različitih interesa – tržište. Polazeći od svog interesa, pojedinci će sami znati šta se može prodati i to će proizvoditi, te stoga nema potrebe da se bilo ko sa strane mješa u tržišnu razmjenu i određuje pojedincima šta da proizvode, u kojim količinama i po kojim cijenama. U skladu s tim, Smit je bio veliki zagovornik slobodne trgovine, kako unutar zemlje, tako i u međunarodnoj trgovini, gdje dokazuje da je slobodna trgovina između zemalja korisna za sve, tj. da ona povećava dohodak i jedne i druge zemlje. Iako je bio pobornik tržišnog sistema, Smit nije negirao svaku ulogu države u ekonomskim odnosima, već vjeruje da ona može donijeti veliku korist ekonomskom životu ukoliko čini prave stvari, kao što su zaštita ugovora i patenata, državno obrazovanje za siromašne i razvoj infrastrukture. Kao glavnog pokretača ekonomskog prosperiteta svake zemlje, Smit je označio podjelu rada. Ona donosi veću specijalizaciju znanja i vještina radnika, sa kojom ide sve veća efikasnost proizvodnje.

Direktan uticaj na savremenu ekonomiju

Adam Smit se smatra ocem savremen ekonomske nauke i rodonačelnikom liberalne škole u ekonomskoj nauci. Mnoge od važnih ideja postojale su i prije njega, ali ih je on iskoristio na dobar način stvorivši sveobuhvatno i uvjerljivo djelo. ~Bogatstvo naroda~ predstavlja osnovno djelo klasične političke ekonomije i pripada grupi knjiga sa najvećim uticajem u istoriji. Ta knjiga je izvršila prevrat u ekonomskim idejama XIX vijeka, odbacujući merkantilizam, te intelektualno temelji savremeni kapitalistički ekonomski poredak. U vrijeme pojave komunizma i državnog intervencionizma u XX vijeku, Smitov rad je bio poljuljan, ali padom komunizma na istoku i širenjem liberalno – globalističkih ideja na zapadu, njegova slava je obnovljena.

„Smit je formulisao teoriju apsolutnih prednosti u međunarodnoj trgovini, kojom objašnjava poreklo spoljnotrgovinskog impulsa. Po ovoj teoriji do međunarodne trgovine dolazi zbog postojanja apsolutnih razlika u proizvodnim troškovima između pojedinih zemalja. Zahvaljujući tim razlikama, svaka zemlje posvećuje se proizvodnji onih dobara u čijoj proizvodnji ima najmanje troškova – ova dobra izvozi, a uvozi ona u čijoj su proizvodnji njeni troškovi visoki. Tako dolazi do podjele rada u kojoj svaka zemlja proizvodi ono za što ima najveće prednosti, a da bi se to moglo obavljati, potrebna je slobodna trgovina..“2)

_____________________________________________________________ 2) M.Galogaža ~Makroekonomija~ str.16 MMCollege N.Sad 2004. III Zaključak

Krećući od teze da su ljudi nošeni željom da poboljšaju uslove svog života, Adam Smit je otkrio ekonomsku motivaciju kao nešto što je veoma složeno i što se ukorjenilo u šire društvene običaje. Svoju sveobuhvatnu analizu je počeo od podjele rada, preko troškova proizvodnje i međunarodne trgovine, a završio ju je polažući kamen temeljac liberalizaciji globalnog međunarodnog tržišta, svodeći ulogu države na servis zakona, obrazovanja kadrova i investitora infrastrukturne mreže.

Literatura:

Galogaža, Milan: „Makroekonomija“ ~MM College~ N.Sad 2004. Galogaža, Milan: „Mundologija“ ~MM College~ N.Sad 2000. Internet – http://hr.wikipedia.org/ Internet – http://sh.wikipedia.org/ Ivanić, Mladen: „Principi ekonomije“ ~Ekonomski fakultet~ B.L. 2002.

S A D R Ž A J

UVOD 2

                 UTICAJ ADAMA SMITA NA KLASIČNU	
                 EKONOMSKU ŠKOLU 					3

Život Adama Smita 3 Smitove ideje 4 Direktan uticaj na savremenu ekonomiju 5 ZAKLJUČAK 6 LITERATURA 7