Crveni patuljak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je glavno značenje pojma Crveni patuljak. Za druga značenja, v. Crveni patuljak (TV serija).

Crveni patuljci su manje aktivne, hladnije zvijezde, slabije po masi od sunca. Najbrojnija su vrsta zvijezda u Mliječnom putu - prema nekim procjenama, i do 80% zvijezda su ovog tipa. [1]

Karakteristika[uredi | uredi kod]

Crvene zvijezde su dio glavnog niza i spektralnog tipa M. Imaju između 8 i 57 posto sunčeve mase. Da imaju manju masu, ona ne bi bila dovoljno velika da uputi fuziju vodika i postao bi smeđi patuljak. Zvijezde s malo većom masom su narančasti patuljci spektralnog tipa K.

Masa tipičnog crvenog patuljka spektralnog tipa M je oko 10 posto mase sunca, ima oko 10 posto radijusa sunca[2].

Kako crveni patuljak nema puno mase, fuzija vodika u centru zvijezde događa se jako sporo, a zbog toga je i "produkcija" energije niska. Temperatura tih zvijezda je oko 2200 do 3800 kelvina (Sunce ima temperaturu oko 5800 kelvina na površini). Zato te zvijezde emitiraju vecinom infracrveno svjetlo.

Transport energije iz centra objekata do površine funkcionira samo preko termike jer je gustoća crvenog patuljka veća u odnosu na sunce (zbog manjeg pritiska svjetla i niže temperature). Fotoni producirani u centru nikad ne dođu do površine.

Daljnji razvoj[uredi | uredi kod]

Dojam jednog umjetnika: Planet koji kruži oko crvenog patuljka.

Promjena vodika u helij u centru zvijezde zbog manjeg pritiska se sporije dešava nego na primjer u suncu, vrijeme i dužina života takve zvijezde može trajati od nekoliko desetaka milijardi godina do nekoliko bilijuna godina. To je i jedan od razloga zašto toliko tih zvijezda ima u svemiru.

U trenutku kad je fuzija vodika u helij okončana zvijezda se skupi. Oslobođena gravitacijska energija pretvara se u toplinu. Ta nova energija se konvekcijski transportira k površini i tu omogućuje još jedno vrijeme takozvano gorenje oklopa, tijekom kojega se vodik opet pretvara u helij.[3] Poslije toga crveni patuljak pređe u fazu bijelog patuljka ali nikad u fazu crvenog diva jer mu je masa premalena.

Motrenje[uredi | uredi kod]

Crveni patuljci su slabog sjaja, pa na našem nebu ni jedan nije dovoljno sjajan da bi ga se vidjelo golim okom. Najbliža zvijezda (osim Sunca naravno) je crveni patuljak Proxima Kentaur (Proxima Centauri] spektralnog tipa M5 i udaljena je 4,24 svjetlosnih godina. Od 30 najbližih zvijezda, dvadeset su crveni patuljci.

Poveznice[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Nola Taylor Redd (27. travnja 2012). „Odds of Finding Alien Life Boosted by Billions of Habitable Worlds”. Space.com. Pristupljeno 4. ožujka 2013. 
  2. „Alienplanet.de”. Arhivirano iz originala na datum 2008-01-23. Pristupljeno 2013-03-04. 
  3. "Sterngucker" iz BR-Online

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Alpert, Mark (2005): Red Star Rising. Scientific American, November 2005, p. 15.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]