Coordinates: 37°53′21″N 22°52′11″E / 37.88917°N 22.86972°E / 37.88917; 22.86972

Akrokorint – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m sredjivanje; kozmetičke promjene
Nema sažetka izmjene
 
Red 1: Red 1:
{{coord|37|53|21|N|22|52|11|E|region:GR_type:landmark|display=title}}
[[Datoteka:Acrocorinto.jpg|thumb|Kapija Akrokorinta na zapadnoj strani, obnovljena od strane Mlečana.]]
[[Datoteka:Akrokorinth Looking North.jpg|thumb|Akrokorint s pogledom na [[Korintski zaljev]].]]
[[Datoteka:Acrocorinto.jpg|thumb|Kapija Akrokorinta na zapadnoj strani, obnovljena od strane Mlečana]]
[[Datoteka:Akrokorinth Looking North.jpg|thumb|Akrokorint s pogledom na [[Korintski zaljev]]]]

[[Datoteka:Acrocorinth map (EN).jpg|thumb|Karta Akrokorinta]]
'''Akrokorint''' ({{lang-el|Ακροκόρινθος}}), "Gornji Korint", je bio [[akropola]] [[drevni Korint|drevnog Korinta]], odnosno stijena koja se nalazila iznad grada Korint u [[Antička Grčka|Grčkoj]]. Akrokorint je bio naseljen kontinuirano od arhajskog perioda pa sve do početka 19. vijeka. Kao gradska akropola je, zbog geomorfologije bio strateški ključna točka za obranu grada i regije. U [[Bizantsko Carstvo|Bizanstkom Carstvu]] je utvrđen te postao sjedište [[strategos]]a [[Tema (Bizant)|teme]] Grčke. Kasnije je postao uporište franačkih vitezova tokom [[četvrti križarski rat|četvrtog križarskog rata]], a potom Mlečana i Otomanskog Imperija. Akrokorint je imao pouzdane izvore vode, te je njegova [[tvrđava]] često korištena kao posljednja linija obrane u Grčkoj, s obzirom da je dominirala [[Korintska prevlaka|Korintskom prevlakom]], te tako spriječavala napadače sa sjevera da prodru na Peloponez. Brdo je bilo okruženo s tri linije bedema. Najviši vrh brda je postao [[hram]] boginje [[Afrodita|Afrodite]], a kasnije [[kristijanizacija|pretvoren]] u crkvu, da bi na kraju postao [[džamija]].
'''Akrokorint''' ({{lang-el|Ακροκόρινθος}}), "Gornji Korint", je bio [[akropola]] [[drevni Korint|drevnog Korinta]], odnosno stijena koja se nalazila iznad grada Korint u [[Antička Grčka|Grčkoj]]. Akrokorint je bio naseljen kontinuirano od arhajskog perioda pa sve do početka 19. vijeka. Kao gradska akropola je, zbog geomorfologije bio strateški ključna točka za obranu grada i regije. U [[Bizantsko Carstvo|Bizanstkom Carstvu]] je utvrđen te postao sjedište [[strategos]]a [[Tema (Bizant)|teme]] Grčke. Kasnije je postao uporište franačkih vitezova tokom [[četvrti križarski rat|četvrtog križarskog rata]], a potom Mlečana i Otomanskog Imperija. Akrokorint je imao pouzdane izvore vode, te je njegova [[tvrđava]] često korištena kao posljednja linija obrane u Grčkoj, s obzirom da je dominirala [[Korintska prevlaka|Korintskom prevlakom]], te tako spriječavala napadače sa sjevera da prodru na Peloponez. Brdo je bilo okruženo s tri linije bedema. Najviši vrh brda je postao [[hram]] boginje [[Afrodita|Afrodite]], a kasnije [[kristijanizacija|pretvoren]] u crkvu, da bi na kraju postao [[džamija]].

[[Datoteka:Acrocorinth map (EN).jpg|thumb|left|Karta Akrokorinta.]]

== Reference ==
{{reflist}}


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Acrocorinth}}
{{Commonscat|Acrocorinth}}
{{Commonscat-inline|Acrocorinth}}

{{coord|37|53|21|N|22|52|11|E|region:GR_type:landmark|display=title}}
* [http://www.culture.gr Grčko ministarstvo kulture]
* [http://www.culture.gr Grčko ministarstvo kulture]


[[Kategorija:Korint]]
[[Kategorija:Korint]]
[[Kategorija:Starogrčka svetišta]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Grčkoj]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Grčkoj]]

Aktualna verzija na datum 8 februar 2015 u 03:35

37°53′21″N 22°52′11″E / 37.88917°N 22.86972°E / 37.88917; 22.86972

Kapija Akrokorinta na zapadnoj strani, obnovljena od strane Mlečana
Akrokorint s pogledom na Korintski zaljev
Karta Akrokorinta

Akrokorint (grčki: Ακροκόρινθος), "Gornji Korint", je bio akropola drevnog Korinta, odnosno stijena koja se nalazila iznad grada Korint u Grčkoj. Akrokorint je bio naseljen kontinuirano od arhajskog perioda pa sve do početka 19. vijeka. Kao gradska akropola je, zbog geomorfologije bio strateški ključna točka za obranu grada i regije. U Bizanstkom Carstvu je utvrđen te postao sjedište strategosa teme Grčke. Kasnije je postao uporište franačkih vitezova tokom četvrtog križarskog rata, a potom Mlečana i Otomanskog Imperija. Akrokorint je imao pouzdane izvore vode, te je njegova tvrđava često korištena kao posljednja linija obrane u Grčkoj, s obzirom da je dominirala Korintskom prevlakom, te tako spriječavala napadače sa sjevera da prodru na Peloponez. Brdo je bilo okruženo s tri linije bedema. Najviši vrh brda je postao hram boginje Afrodite, a kasnije pretvoren u crkvu, da bi na kraju postao džamija.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]