Akrokorint – razlika između verzija
m sredjivanje; kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
⚫ | |||
[[Datoteka:Acrocorinto.jpg|thumb|Kapija Akrokorinta na zapadnoj strani, obnovljena od strane Mlečana.]] |
|||
[[Datoteka: |
[[Datoteka:Acrocorinto.jpg|thumb|Kapija Akrokorinta na zapadnoj strani, obnovljena od strane Mlečana]] |
||
[[Datoteka:Akrokorinth Looking North.jpg|thumb|Akrokorint s pogledom na [[Korintski zaljev]]]] |
|||
⚫ | |||
'''Akrokorint''' ({{lang-el|Ακροκόρινθος}}), "Gornji Korint", je bio [[akropola]] [[drevni Korint|drevnog Korinta]], odnosno stijena koja se nalazila iznad grada Korint u [[Antička Grčka|Grčkoj]]. Akrokorint je bio naseljen kontinuirano od arhajskog perioda pa sve do početka 19. vijeka. Kao gradska akropola je, zbog geomorfologije bio strateški ključna točka za obranu grada i regije. U [[Bizantsko Carstvo|Bizanstkom Carstvu]] je utvrđen te postao sjedište [[strategos]]a [[Tema (Bizant)|teme]] Grčke. Kasnije je postao uporište franačkih vitezova tokom [[četvrti križarski rat|četvrtog križarskog rata]], a potom Mlečana i Otomanskog Imperija. Akrokorint je imao pouzdane izvore vode, te je njegova [[tvrđava]] često korištena kao posljednja linija obrane u Grčkoj, s obzirom da je dominirala [[Korintska prevlaka|Korintskom prevlakom]], te tako spriječavala napadače sa sjevera da prodru na Peloponez. Brdo je bilo okruženo s tri linije bedema. Najviši vrh brda je postao [[hram]] boginje [[Afrodita|Afrodite]], a kasnije [[kristijanizacija|pretvoren]] u crkvu, da bi na kraju postao [[džamija]]. |
'''Akrokorint''' ({{lang-el|Ακροκόρινθος}}), "Gornji Korint", je bio [[akropola]] [[drevni Korint|drevnog Korinta]], odnosno stijena koja se nalazila iznad grada Korint u [[Antička Grčka|Grčkoj]]. Akrokorint je bio naseljen kontinuirano od arhajskog perioda pa sve do početka 19. vijeka. Kao gradska akropola je, zbog geomorfologije bio strateški ključna točka za obranu grada i regije. U [[Bizantsko Carstvo|Bizanstkom Carstvu]] je utvrđen te postao sjedište [[strategos]]a [[Tema (Bizant)|teme]] Grčke. Kasnije je postao uporište franačkih vitezova tokom [[četvrti križarski rat|četvrtog križarskog rata]], a potom Mlečana i Otomanskog Imperija. Akrokorint je imao pouzdane izvore vode, te je njegova [[tvrđava]] često korištena kao posljednja linija obrane u Grčkoj, s obzirom da je dominirala [[Korintska prevlaka|Korintskom prevlakom]], te tako spriječavala napadače sa sjevera da prodru na Peloponez. Brdo je bilo okruženo s tri linije bedema. Najviši vrh brda je postao [[hram]] boginje [[Afrodita|Afrodite]], a kasnije [[kristijanizacija|pretvoren]] u crkvu, da bi na kraju postao [[džamija]]. |
||
⚫ | |||
== Reference == |
|||
{{reflist}} |
|||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
{{Commonscat|Acrocorinth}} |
{{Commonscat|Acrocorinth}} |
||
{{Commonscat-inline|Acrocorinth}} |
|||
⚫ | |||
* [http://www.culture.gr Grčko ministarstvo kulture] |
* [http://www.culture.gr Grčko ministarstvo kulture] |
||
[[Kategorija:Korint]] |
[[Kategorija:Korint]] |
||
[[Kategorija:Starogrčka svetišta]] |
|||
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Grčkoj]] |
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Grčkoj]] |
Aktualna verzija na datum 8 februar 2015 u 03:35
37°53′21″N 22°52′11″E / 37.88917°N 22.86972°E
Akrokorint (grčki: Ακροκόρινθος), "Gornji Korint", je bio akropola drevnog Korinta, odnosno stijena koja se nalazila iznad grada Korint u Grčkoj. Akrokorint je bio naseljen kontinuirano od arhajskog perioda pa sve do početka 19. vijeka. Kao gradska akropola je, zbog geomorfologije bio strateški ključna točka za obranu grada i regije. U Bizanstkom Carstvu je utvrđen te postao sjedište strategosa teme Grčke. Kasnije je postao uporište franačkih vitezova tokom četvrtog križarskog rata, a potom Mlečana i Otomanskog Imperija. Akrokorint je imao pouzdane izvore vode, te je njegova tvrđava često korištena kao posljednja linija obrane u Grčkoj, s obzirom da je dominirala Korintskom prevlakom, te tako spriječavala napadače sa sjevera da prodru na Peloponez. Brdo je bilo okruženo s tri linije bedema. Najviši vrh brda je postao hram boginje Afrodite, a kasnije pretvoren u crkvu, da bi na kraju postao džamija.